„Seminarske radove radim za 30 eura, a diplomske za 100 – 150 eura. Ako je riječ o književnosti, teme vezane za sintaksu naplaćujem 200 eura.“
Naš sagovornik, nazovimo ga Marko, našao je zanimljiv način da zaradi za život. Ne, nije on nikakav stručnjak za književnost, sintaksu ili gramatiku.
Student je Elektrofakulteta u Podgorici, ali je „specijalista“ za izradu seminarskih i diplomskih radova iz društvenih nauka.
„Najviše radim za studente ekonomskih fakulteta, filozofskih i menadžmenta“, kaže on.
Marko ne broji više seminarske i diplomske koje je uradio za druge.
„Diplomirao“ je, kaže, 50 – 60 puta do sada! Magistrirao – sedam puta! Na Markovom cjenovniku, magistarski rad košta 550 eura. A njegova, ona stvarno njegova diploma, čeka evo deveta godina.
Posao za dobrog majstora: Za njega bi to, zaista, trebalo da bude rutina.
„Dobijao“ je, tvrdi, i prilično visoke ocjene za svoje radove koji su drugi branili. Dva puta je i prisustvovao odbrani magistarskog rada, mastersa, kako se to danas zove. Čisto ga nešto kopka kako je njegov klijent savladao gradivo koje mu je servirano za par stotina eura.
„Nabubaju tih 50-60 strana, i to je sve“, kaže Marko, stručnjak za zahtjevnu intelektualnu uslugu zahvaljujući kojoj su mnogi studenti u Crnoj Gori, ali i na nekim fakultetima u Srbiji, „savladali“ bez mnogo truda seminarske, diplomske ispite, a poneki, eto, i magistrirali.
Naš sagovornik ne bira posao. Radi on i maturske radove, po cijeni od 25-30 eura.
„To je rutina. Maturski odradim za par sati, imam svoju bazu podataka.“ A mjesečna zarada, kolika je?
„Ubijem doobru inženjersku platu. Mjesečno, oko 600 eura, mada se cifra u proljeće, u vrijeme najjačih ispitnih rokova i maturskih radova, penje i do 1.500 eura!
U to vrijeme, radim po cijelu noć, nemam vremena da odspavam više od par sati.“
Marko je poznat u odgovarajućim krugovima, pa mu, kao ni drugim dobrim majstorima, ne trebaju oglašavanje i reklama.
Uostalom, oglasi za ovu vrstu usluga mogu se vidjeti po ulazima zgrada oko fakulteta, nalijepljeni pored onih za sitne kućne opravke, vodoinstalaterske usluge, ugradnju plakara i tome slično. Nalijepljeni su i po stubovima javne rasvjete i stablima drveća po trotoarima gdje je jača frekvencija studenstke populacije.
Nepisani zakoni: Marko do sada nije radio doktorate. priznaje da nije (još) spreman. I na ovom planu postoje, makar nepisani, zakoni širenja tržišta. Nije to trgovina pločicama, pa da i onaj ko se uopšte ne razumije u njihovu proizvodnju, može napraviti dobar posao.
Na tržištu doktorata, njihovom izradom bave se – razumljivo - doktori nauka.
- Docent sam na jednom privatnom univerzitetu u Podgorici. Doktorski rad suštinski košta koliko i maturski, diplomski, magistarski, ili rad za specijalistički ispit – 5 eura po strani, kaže naša sagovornica, sa dvadesetogodišnjim stažom stečenim što na državnom, što na privatnom univerzitetu. Doktorat od 100 strana – 500 eura.
Počelo je na „sitno“, ranih i teških ’90-tih godina. Plata asistenta na fakultetu mizerna, a dvoje djece treba podići. Sama.
Ne sjeća se više kome je prvom naplatila izradu maturskog rada. I, tako, malo po malo...
A teme?
„Od ekonomije do turizma. Od vještačke inteligencije do mehanike na Jugo 45. Godišnje uradim najmanje 15 diplomskih. Ljudi mi daju podatke o temi, literaturu, a ja već imam razrađenu metodologiju izrade.“
Ali, naša Jelena, da je tako nazovemo, ne vodi baš o svemu evidenciju.
Naravno, najmanje je doktorata. U prosjeku, jedan godišnje i na njemu radi oko tri mjeseca.
Posao i klijenti: A šta misli o svojim klijentima? Da li joj je krivo što drugi stiču zvanja na njenom trudu, pa neka je i naplaćen?
„Nemam loše mišljenje o njima. Ja sam na to prisiljena, a oni nemaju vremena. Rade, zarađuju. Mislim da bi to i sami dobro uradili kad bi imali vremena“, kaže.
„Ja poznajem tehniku rada, korišćenje fusnota, navođenje izvora, uvod, razradu, za njih bi to bilo teško. Često ne znaju da koriste računar.
“ Ona nema novca, njene mušterije nemaju vremena. Radovi su joj uvijek dobijali i visoke ocjene, što se može tumačiti i pristupom temi.
„Sve radove uradila sam kao da ih pravim za sebe, najbolje što umijem.
Tome prilazim srcem.“
Ali, ipak je riječ o akademskoj karijeri, za koju se podrazumijeva stručnost iz oblasti koju pokrivaš. Drugima treba prenijeti znanje, druge ocijeniti. Zar sve to na temeljima plaćene diplome? Plaćenog magistarskog? Doktorata?
Moralne dileme: „Ne znam da je neko, ko je mojim radom postao doktor nauka, stvarno napravio akademsku karijeru. Za neke magistrante znam,“ kaže Jelena.
Kao i u svakoj drugoj oblasti u kojoj su pojmovi morala iskrivljeni, a granice legitimiteta pomjerene ili ih nema, i ovdje su uspostavljeni specifični zakoni etike. Najvažniji je – nikada, ali nikada, pa ni za novac, ne uraditi seminarski, diplomski, magistarski svome studentu, tvrdi naša sagovornica.
Ako mislite da je ovo samo crnogorska tema, i da je riječ o nacionalno omeđenom tržištu, (na nesreću) grdno se varate. Ukucajte na Google „maturski, diplomski“, i otvoriće vam se niz sajtova koji nude iste usluge. To je arhiva radova dostojna barem manje verzije čuvene Borhesove biblioteke. Koji je, kako zanimljivo, i sam raj zamišljao kao biblioteku.
G. Borović
