Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje pozdravile su jednoglasnu Odluku Savjeta JU „Ratkovićeve večeri poezije“ o oduzimanju književne nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Kako podsjećaju, Savjet je nagradu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine, oduzeo na sjednici 6. novembra 2025. godine, postupajući po Zaključku Skupštine Opštine Bijelo Polje od 2. oktobra 2025. godine.
“Time je ova institucija napravila i posljednji formalni otklon od odluke koja nepravedno povezivala Bijelo Polje, grad velikog pjesnika Rista Ratkovića i “Ratkovićeve večeri poezije”, jednu od najznačajnijih kulturnih manifestacija u državi, sa zločinačkom politikom 90-ih”, navode iz civilnog sektora.
Prema njihovim riječima, posebno je važno da je ova ustanova pokazala integritet u vremenu kada se u Crnoj Gori sve češće veličaju ratni zločinci iz ratova 90-ih i promoteri ideologije “krvi i tla”.
“Bijelo Polje je grad velikih književnika, poput Rista Ratkovića, Ćamila Sijarića i Marka Vešovića, čija su djela povezivala i inspirisala ljude i van granice Crne Gore. Ovom odlukom taj grad šalje poruku da neće stati na stranu zločinaca i da ostaje grad kulture koji slavi sve svoje različitosti, a “Ratkovićeve večeri poezije” neće više nositi teret zločina jednog čovjeka. Nadamo se da će to inspirisati više književnika da učestvuju u ovoj manifestaciji, što je posebno značajno i jer su i Marko Vešović, Jevrem Brković i Sreten Perović odbili da prime ili su vratili nagradu upravo zbog toga što je dodijeljena Karadžiću 1993. Godine”, podsjećaju oni.
Nadaju se, kažu, da će se ova odluka biti vidljiva i na sajtu JU “Ratkovićeve večeri poezije”, i da će pored 1993. godine na listi dobitnika biti napisano da je oduzeta i zbog čega.
“Zahvaljujemo svim društvenim akterima koji su učestvovali i podržali inicijativu. Niko ne može izbrisati prošlost, ali odgovornim odnosom prema prošlosti i jasnim otklonom od politika koje su dovele do genocida, možemo izgraditi Crnu Goru na koju ćemo svi biti ponosni”, poručuju iz nevladinog sektora.
Bijelo Polje je, dodaju, pokazalo primjer koji će, nadaju se, inspirisati i druge institucije da pokažu integritet.
“Izražavamo nadu da će i Ministarstvo kulture i medija poslati poruku da se kultura ne može stavljati u službu zločina, i postupiti po inicijativama koje se tiču nezakonitih spomen-obilježja posvećenih ratnim zločincima. Imajući u vidu da se i sa zvaničnih adresa u Crnoj Gori intenzivno sprovodi politika pravdanja zločina 90-ih, pa čak i negira genocid u Srebrenici, ovaj primjer daje nadu da će bol žrtava ipak biti priznata”, stoji u saopštenju.
Civilno društvo zahtijeva da državni i lokalni organi prestanu da ohrabruju javne počasti koje vrijeđaju žrtve ratnih zločina i podrivaju antifašističke i građanske vrijednosti Crne Gore.
“To uključuje i preimenovanje ulica i trgova, podizanje spomenika, javno finansiranje revizionističkih sadržaja i manifestacija kojima se razbija društvena kohezija u CG. Pozivamo Vladu da preuzme odgovornost za svako dalje tolerisanje praksi koje rehabilituju zločince i vrijeđaju dostojanstvo žrtava”, stoji u saopštenju koje potpisuju Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Demir Ličina, Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”, Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava i Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja.
