„Prošli smo dug put od ekonomije novca do ekonomije informacija, zatim do ekonomije pažnje, pa sve do ekonomije emocija. Danas imamo ekonomiju povjerenja. Ključno pitanje više nije ‘Da li je istina?’, već ‘Da li vjerujem izvoru?’ — pitanje koje od nas traži da razvijamo kritičko razmišljanje, digitalnu pismenost, komunikaciju, saradnju, empatiju i suosjećanje.” Tim je riječima Ioana Avădani, medijska stručnjakinja iz Rumunije, otvorila Facts Content Lab u Podgorici, održan u sklopu kampanje o medijskoj pismenosti „Facts Come First“ pod okriljem DG ENEST WeBalkans inicijative.
Radionica je bila rijetka prilika za novinare, influensere (influencers), fekt-čekere (fact-checkers) i kreatore sadržaja iz cijelog Zapadnog Balkana da se okupe i razgovaraju o dezinformacijama iz lokalne perspektive. Istraživali su kako ovaj fenomen utiče na svakodnevni život u regionu i naglasili važnost tačnih informacija, kritičkog razmišljanja i informisanog građanskog angažmana.
„Dezinformacije nisu samo širenje neistina, one služe kontroli javnog diskursa i potkopavanju demokratskih vrijednosti. Borba protiv dezinformacija štiti demokratiju, omogućava donošenje informisanih odluka i vodi ka snažnijem, medijski pismenom društvu“ izjavila je Raluka Kostake (Raluca Costache) voditeljica tima programa WeBalkans, i dodala: „Kampanjom 'Činjenice prvo” želimo da istaknemo da dezinformacije stvaraju konfuziju, a činjenice su jasne. Perspektiva procesa pristupanja EU bazirana na činjenicama omogućava građanima Zapadnog Balkana da kritički procjene informacije i odbace lažne narative.“
Tematski fokus događaja odnosio se na razotkrivanje uobičajenih zabluda o procesu pristupanja Evropskoj uniji. Učesnici su razgovarali o tome kako kreatori sadržaja, posebno novinari, mogu razložiti pogrešne narative i ponuditi jasnije razumijevanje procesa pristupanja, kako građanima EU tako i onima iz Zapadnog Balkana.
Jedan od najzanimljivijih segmenata bio je predviđanje „budućnosti istine“. Učesnici su istraživali šta bi moglo uticati na istinu 2040. godine, pri čemu su vijesti generisane vještačkom inteligencijom prepoznate i kao izazov i kao prizma kroz koju se ponovo potvrđuje uloga čovjeka. Zaključeno je – vještačka inteligencija može pomoći, ali ljudska empatija će voditi, jer ljudima će uvijek trebati ljudi.
„Kada izvještavate i pokušavate provjeriti izvore, navode, postajete svjesni ne samo brzine širenja dezinformacija nego i količine dezinformacija u javnom diskursu—i koliko duboko oblikuju javno mišljenje. Naš zadatak nije samo da ispravimo netačne informacije, već i da ponovo zadobijemo povjerenje ljudi, slovo po slovo, priču po priču“, rekao je novinar Dejan Šajinović, Nezavisne novine.
Tokom radionice, učesnici su istraživali nove i efektne načine borbe protiv dezinformacija. Radom u dinamičnim timovima, razvijali su kreativne multimedijalne sadržaje osmišljene da dopru do publike i promovišu činjenično utemeljene i kredibilne izvore.
„Kao influenserka, smatram da je najvažnije ostati dosljedna onome ko sam i u stvarnom životu. Nisam samo neko ko priča o knjigama—koristim svoju platformu da dijelim iskreno mišljenje i doprinosim važnim diskusijama u albanskom društvu, uvijek provjeravajući izvore i činjenice. Kao i kod recenzija knjiga—ne možete govoriti o knjizi tako što pričate neku drugu priču. Na društvenim mrežama, iskrenost treba da bude cilj ako želite da izgradite dugoročne relacije s publikom koja vam zaista vjeruje“, rekla je Xhorxhina Roci, influenserka.
Pored uloge vještačke inteligencije u širenju dezinformacija, učesnicisu analizirali i tehnike uvjeravanja, pristrasno izvještavanje i nativno oglašavanje, koje sve više brišu granicu između informisanja i manipulacije.
U tom kontekstu, istaknuta je važnost fekt-čekinga (fact-checking) - provjere činjenica kao procesa koji nije samo usmjeren na otkrivanje netačnih informacija—već i na usporavanje senzacionalizma u javnom prostoru, kako bi istina imala vremena da dođe do izražaja. U moru viralnog sadržaja, uloga fekt-čekera (fact-checker) jeste da ponovo stave dokaze u središte pažnje.
Lab je također naglasio potrebu za stvaranjem boljih uslova za jačanje nezavisnog i profesionalnog medijskog okruženja. Kroz podršku intergitetu medija, inicijativama za provjeru činjenica i medijskoj nezavisnosti, EU nastoji da ojača javno povjerenje u kredibilno novinarstvo širom Zapadnog Balkana.
„Borba protiv dezinformacija nije samo pitanje iznošenja činjenica—radi se o ponovnoj izgradnji povjerenja. Ljudi moraju vjerovati ne samo u tačnost informacija, već i u integritet onih koji ih dijele. Povjerenje je most između istine i razumijevanja, a bez njega, činjenice se ne čuju,“ rekla je Avădani.
Tri intenzivna dana produkcije rezultirala su sadržajem spremnim za objavu: videima, rilsovima (reels), člancima i pričama za društvene mreže, koji odražavaju ne samo stav novinara, influensera, fekt-čekera (fact-checkers) i kreatora sadržaja o temi dezinformacija nego i način na koji žele o ovoj temi komunicirati sa svojom publikom.
