Krah pregovora „stare“ parlamentarne većine, koja ni nakon usvajanja spornih izmjena Zakona o predsjedniku nije uspjela da se dogovori oko formiranja vlade koju bi vodio Miodrag Lekić, bio je očekivan zato što je riječ o većini koju čine subjekti koji nijesu koegzistentni ni u jednom smislu, saglasni su sagovornici Pobjede, analitičari Srđan Vukadinović i Ranko Đonović.
Ipak, istakli su, ne bi začudilo i da subjekti koji su „minirali“ dogovor, i sada i u septembru, Građanski pokret Ura i Socijalistička narodna partija, da bi se održali na vlasti ponude neki novi kompromis.
– Ovo je bilo za očekivati kada se sklapaju većine koje nijesu koegzistentne ni u kom smislu – ni u programskom, ni u ideološkom, a po svoj prilici ni u interesnom. Jer ta većina formirana u avgustu 2020. godine nikakve saglasnosti, ni zajedništva nije imala, osim mržnje i netrpeljivosti prema DPS-u – ocijenio je Vukadinović.
URUŠAVANJE
Smatra i da je to što ih je povezivalo, zapravo i urušilo, a kazao je i da se to najbolje vidi na primjeru Demokratskog fronta koji je, sa najvećim brojem poslanika u „staroj većini“, pristao da dobije „simbolički“ udio u novoj vladi.
– Tu je jasno da se radi o slabosti tog političkog subjekta koji hoće pošto-poto da formira vladu, jer ima samo jedan cilj – urušavanje Crne Gore. To ih je dovelo do toga da postanu marginalizovani, a što će se tek pokazati na sljedećim parlamentarnim izborima kada u igri budemo imali i novog subjekta – Pokret „Evropa sad“ – rekao je Vukadinović.
Sa druge strane, istakao je, veliki problem u pregovorima je i pozicija Ure, koja, kako je rekao Vukadinović, više ne brine samo o tome da li bi prešla cenzus na sljedećim izborima, već mora da razmišlja i o tome koga će sve obuhvatiti istraga koja se tiče šverca cigareta.
– Ura je pokušala da riješi taj problem insistiranjem na bezbjednosnom sektoru. Oni žele da kontrolišu bezbjednost, da dobiju poziciju premijera, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Agenciju za nacionalnu bezbjednost – sve kako bi pokušali da „ispeglaju“ dokaze, ali je problem bio što je Pokret za promjene tražio tu istu poziciju – rekao je Vukadinović.
Zbog situacije u kojoj se nalaze, smatra Vukadinović, ne bi začudilo i da sada upravo Ura izađe sa novim prijedlogom o formiranju vlade.
– Jer oni štite goli život, a ne politički, od procesuiranja pred pravosudnim organima i u toj situaciji su spremni na sve kompromise. Rade Milošević, kao direktor Uprave prihoda i carina, nije mogao da radi to za što je osumnjičen, bez znanja čelnih ljudi u partiji. Nemoguće je organizovati kriminalnu grupu, a da njegovi šefovi za to ne znaju – upozorio je Vukadinović.
Osim toga, kazao je, Uri odgovara i da se nastavi aktuelno stanje.
– Uri odgovara ovakav status – da ostanu vlada koja će dovesti do izbora i da u tom vakuumu odrade nešto kada je u pitanju „peglanje“ dokaza za njihove najviše dužnosnike, kako ne bi krivično-pravno odgovarali. Zbog toga im je odgovaralo i da ne daju potpise za Lekića na vrijeme, u septembru. Poziciju u kojoj su sada, teško da će ikada više dobiti – naglasio je Vukadinović.
Komentarišući postupanje SNP-a, sagovornik Pobjede je ukazao da je to stranka koja ne bi ni bila u parlamentu da se nije „zakačila“ za Demokratski front i koaliciju „Za budućnost Crne Gore“.
STATUS QUO
– Raskol između Demokrata i SNP-a je doveo do marginalizacije SNP-a i oni, ne samo danas, nego ni na parlamentarnim izborima 2020. godine, ne bi prešli cenzus. To su pokazali i lokalni izbori u Podgorici – kazao je Vukadinović.
Zbog toga bi se, dodao je, mogla očekivati i neka predizborna koalicija SNP-a i Ure, što bi im moglo obezbijediti nekolika mandata u parlamentu.
Da Uri i SNP-u odgovara da se aktuelna Vlada održi što duže, smatra i Ranko Đonović.
– Postupanje Ure i SNP-a u postojećoj političkoj situaciji nije neočekivano. Borba za koji dan duže trajanja na vlasti podrazumijeva, po njihovim pravilima, sva sredstva ka tom cilju, posebno što je cenzus i jednih i drugih upitan – istakao je Đonović.
Kazao je i da nijesu jedini koji tome pribjegavaju, a upozorio je i da je „otimanje“ mandata u parlamentu koji se dobijaju formiranjem predizbornih koalicija i njihova kasnija zloupotreba postalo pravilo na crnogorskoj političkoj sceni.
– Neformiranje 44. vlade i odugovlačenje održavanja izbora, što uključuje i neizbor sudija Ustavnog suda je ono čemu teže Ura i SNP. Osim toga, nadaju se da će u narednoj predizbornoj kampanji i na državnom nivou startovati sa pozicija vlasti – ocijenio je Đonović.
Zbog toga, kako je rekao, i ne čudi njihovo postupanje tokom posljednjeg pokušaja pregovora o formiranju vlade.
– Kao što je bilo realno očekivati krah Krivokapićeve 42. Vlade, pa i krah 43. Abazovićeve Vlade, tako je bilo i očekivati apsolutni krah pregovora stranaka koje su pokušale da sastave Lekićevu vladu – kazao je Đonović.
Napomenuo je i da su parlamentarne većine koje su podržavale te vlade trajale tek toliko da ih izglasaju.
– Nije realno očekivati da će se poslije svega što se desilo, 44. vlada ipak formirati. No, ne treba zaboraviti da je u Crnoj Gori sve moguće, kao i to da u politici nikada ne treba reći nikad – naglasio je Đonović.
Govoreći o vanrednim parlamentarnim izborima ukazao je da bi njih pripremala Vlada Dritana Abazovića.
– Eto još jedan razlog zašto Abazović igra dvostruku ulogu. No, nadamo se – ne zadugo. Kako bi izgledala poštena i pravedna organizacija izbora znamo svi, kao što i znamo da se to neće destiti, naročito ne dok imamo Dritana Abazovića – zaključio je Đonović.
PUKLI PO ŠAVOVIMA
Podsjetimo, na posljednjem sastanku predsjednika stranaka „stare“ parlamentarne većine, koji je održan u srijedu, Građanski pokret Ura i Socijalistička narodna partija odbili su da potpišu zahtjev za sazivanje sjednice Skupštine na kojoj bi se birala vlada „konstatovanog“ Miodraga Lekića za 19. januar. Poručili su da su prije zakazivanja sjednice tražili da se dogovore principi i stave na papir. Pobjeda je juče objavila da su pregovori „pukli“ zato što su Ura i SNP tražili spisak kandidata za ministre koji bi dolazili iz DF-a, a kako bi njihovi stranački organi odlučili o tome da li je prihvatljivo da budu dio nove izvršne vlasti.
– Takvo poniženje i ucjena su bili neprihvatljivi za DF i tada je bilo jasno da nema dogovora. Očigledno da Ura i SNP žele da zadrže iste pozicije u Vladi, ali i u Skupštini, jer je i mjesto predsjednika parlamenta bilo otvoreno – rekao je izvor Pobjede.
Zbog toga su, po završenom sastanku, lideri DF-a Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević i predsjednik Radničke partije Maksim Vučinić saopštili da će pokrenuti politički dijalog kako bi se dogovorili o organizovanju parlamentarnih i predsjedničkih izbora u jednom danu.
– Pred nama su novi izazovi. Prvi je da se izaberu sudije Ustavnog suda, zatim nedostajući članovi Sudskog savjeta, vrhovni državni tužilac i DF će aktivno učestvovati u tim radnjama. Treba u najskorije vrijeme da predsjednica parlamenta Danijela Đurović i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović naprave dogovor kako bi istog dana bili raspisani parlamentarni i predsjednički izbori – poručio je Mandić.
Podsjetio je da je, shodno dogovoru iz septembra, Uri i SNP-u u novoj vladi trebalo da pripadne deset resora, a Demokratama i DF-u deset, dok bi premijer imao „zlatni glas“.
I lider Demosa, mandatar Miodrag Lekić saopštio je da „Vlade neće biti“, a konstatovao je i da će se tome obradovati mnoge snage poražene na izborima 2020. godine.
Lekić je za mandatara „konstatovan“ na sjednici Skupštine 29. decembra, a na osnovu člana 7f izmjena Zakona o predsjedniku, kojim se precizira da će se, ukoliko predsjednik države ne izvrši Ustavom propisanu obavezu predlaganja mandatara, radi zaštite javnog interesa, „mandatarom smatrati“ kandidat koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini.
Da su se stekli uslovi za primjenu tog člana obavijestila je predsjednica Skupštine Danijela Đurović, a nakon što je predsjednik države Milo Đukanović obavijestio „staru“ većinu da neće postupiti po neustavnim izmjenama Zakona o predsjedniku i ponovo pokrenuti proces konsultacija.
Pisonero Hernandez: Politički akteri da podrže stabilnost demokratskih institucija
Komentarišući neuspjeli pokušaj formiranja 44. vlade, portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez poručila je da za napredak u pristupanju Evropskoj uniji, što je želja većine građana Crne Gore, svi politički akteri moraju podržati stabilnost i funkcionalnost demokratskih institucija.
- A posebno Ustavnog suda. Ustavni sud koji u potpunosti funkcioniše je ključan za osiguranje poštovanja osnovnih prava svih građana Crne Gore i očuvanje stabilnosti institucija – kazala je Pisonero Hernandez za Antenu M.
Podsjetila je i da su predstavnici EU nedavno poslali jasnu poruku crnogorskim vlastima.
– Ministri inostranih poslova Austrije i Slovenije otputovali su krajem decembra u Crnu Goru u ime visokog predstavnika Žozepa Borelja kako bi ukazali na hitnost ponovnog uspostavljanja stabilnosti i funkcionalnosti demokratskih institucija – istakla je.
Ponovila je i da je usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku u suprotnosti sa mišljenjem Venecijanske komisije.
Abazović: Nova vlada se ne može formirati, a da ne znamo programska i kadrovska rješenja
Odlazeći premijer Dritan Abazović kazao je da u aktuelnoj situaciji ne vidi kako bi subjekti „stare“ parlamentarne većine ponovo mogli da se vrate za isti sto i poručio da se nova vlada ne može formirati, a da ne znaju nijedno programsko određenje i nijedno kadrovsko rješenje osim mandatara.
– Naš zahtjev je bio da se dogovorimo oko svega pa onda da znamo šta ćemo da radimo. Ako neko kaže – ne, mi treba da zakažemo Skupštinu, pa ćemo naknadno vidjeti strateški pravac te vlade i ko će biti u njoj i da li oni svima odgovaraju, to je zaista neozbiljno. Tako da mislim da je ta epizoda završena – istakao je Abazović.
Upitan hoće li koalicija „Crno na bijelo“ insistirati na objedinjavanju parlamentarnih i predsjedničkih izbora rekao da to zavisi od razgovora.
– Rokovi su neumoljivi, tako da predsjedničke izbore moramo raspisati brzo, a parlamentarni moraju biti plod razgovora – naveo je Abazović.
Mandić: Ura i SNP obećali potpise, jasno o čemu se radi
Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić rekao da su o programu i kadrovskim rješenjima za vladu razgovarali od septembra, te da su i lideri Ure i SNP-a obećali da će potpisati zahtjev za sazivanje sjednice Skupštine o izboru vlade.
– Mi smo se bili dogovorili da zakažemo Skupštinu, zbog toga smo se i okupili. Da kažem da smo neposredno prije glasanja za budžet, razgovarali sa Abazovićem i Jokovićem i dobili čvrsta obećanja da će biti zakazana Skupština prije 20. januara, kada je posljednji datum za raspisivanje predsjedničkih izbora. To smo potvrdili i prije Nove godine, na sastanku kod mandatara Miodraga Lekića. Kada je trebalo dati potpise, nedostajali su potpisi SNP-a, GP Ura i Civisa – kazao je Mandić za TVCG.
Istakao je da im je jasno o čemu se radi.
– To smo vidjeli 18. septembra, kad smo potpise trebali da predamo Milu Đukanoviću, a kada su falila četiri potpisa GP URA i Civisa, dodao je Mandić.
