Bez suštinske saradnje vlasti i opozicije u parlamentu ne može biti daljeg napretka na evropskom putu, posebno kada su u pitanju zadaci u okviru poglavlja 23 i 24, ocijenila je predstavnica Evropskog saveza (ES) Amina Cikotić, dodajući da vladajuća većina trenutno ne pokazuje spremnost za dijalog.
Cikotić je, u intervjuu agenciji Mina, kazala da su predlozi o uvođenju otvorenih lista, o kojima se govori posljednjih mjeseci, dio političkog nadmetanja i lišeni suštinske volje da se to zaista sprovede.
Komenatišući rezultate nedavnog istraživanja, prema kojima ES ima podršku 4.6 odsto građana, Cikotić je navela da su u ES fokusirani na terenski rad i komunikaciju sa građanima.
“Naš fokus je na terenskom radu i komunikaciji sa građanima o njihovim konkretnim problemima i očekivanjima”, rekla je Cikotić, dodajući da žele da ES, kao nadstranačku političku platformu, pretvore u širi društveni pokret.
“ES u ovom trenutku razgovara sa više političkih struktura i nepolitičkih udruženja, kao i sa velikim brojem nestranačkih i nezavisnih pojedinaca, koji su istaknuti u našem društvu i vjerujemo da će se u naredna dva mjeseca neki od tih razgovora zaista pretvoriti u konkretan dogovor”, rekla je Cikotić.
Ona je istakla da im je cilj da na opozicionoj strani i u okviru suverenističkog bloka ponude ozbiljnu alternativnu opciju.
“Ne očekujemo da mi možemo biti najveći subjekt na ovoj strani o kojoj govorim, ali mislim da možemo biti najprogresivniji, najbolji i najkvalitetniji dio opozicione političke scene danas u Crnoj Gori i to je naša ambicija”, navela je Cikotić.
Prema njenim riječima, logično je da Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU) sa vladom čiji dio će biti ES, jer partije koje ga čine nose evropske ideje kroz svoje programe od samog osnivanja.
Crna Gora u političkoj krizi, bez saradnje vlasti i opozicije nema napretka na EU putu
Na pitanje da li je Crna Gora u političkoj krizi ili, zbog napretka koji ostvaruje na putu ka EU, u fazi stabilizacije, Cikotić je ocijenila da je država u dubokoj političkoj krizi zato što vladajuća većina ne uspijeva da uspostavi kontakt kakav bi trebalo da ima sa opozicijom kako bi Crna Gora zaista mogla da nastavi svoj evropski put i kako bi dovela do stabilizacije svih procesa.
“Svjedočimo jednoj sasvim kontradiktornoj stvari - Crna Gora je vodeća država u evropskim integracijama i vladajuća većina se hvali brojem zatvorenih poglavlja, dok sa druge strane jedan dio te vladajuće većine suštinski želi da zaustavi evropski put”, kazala je Cikotić.
Ona je kritikovala način usvajanja zakona u parlamentu, navodeći da su izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) rješenja kojima su pređene „crvene linije“, što je, kako je podsjetila, bio razlog da opozicija napusti skupštinske odbore.
“Ne mislim da je moguće bilo koji proces koji se tiče učlanjenja u EU odraditi bez tijesne saradnje vlasti i opozicije. Za neka poglavlja, posebno poglavlja 23 i 24, koja su ključna na našem evropskom putu, neće se moći realizovati stvari koje Unija zahtijeva bez saradnje većine i opozicije”, upozorila je Cikotić.
Kako je dodala, vladajuća većina uprkos tome nema nikakvu želju da sarađuje sa opozicijom.
“Mi nećemo glasati ni za jedno zakonsko rješenje koje vladajuća većina predloži, ukoliko oni ne iskažu volju da poprave odnose, odnosno da riješe sve ove probleme koji su se desili zbog usvajanja spornih zakona iz oblasti bezbjednosti”, kazala je Cikotić.
Ona je rekla da još nije bilo otvorenih inicijativa od strane vladajućih partija da se pokrene dijalog.
“To se ne može raditi na način na koji oni imaju praksu - da putem medija ili saopštenja pozovu opoziciju na razgovore. Za ovo mora da se otvori razgovor na širem nivou kako bismo se zaista složili i uvidjeli iskrenu namjeru i jednih i drugih da otkočimo ovu situaciju i okončamo političku krizu”, navela je Cikotić.
Ona je kazala i da ne vidi volju za tim kod vladajuće većine u ovom trenutku, dodajući da izgleda kao da bi samo pritisak međunarodne zajednice mogao pomoći da vladajuća većina shvati da bez opozicije ne mogu usvojiti mnoga zakonska rješenja, a posebno ona koja se odnose na poglavlja 23 i 24.
Predlozi za uvođenje otvorenih lista početak izborne kampanje
Kada je riječ o izbornoj reformi, Cikotić je ocijenila da su predlozi o otvorenim listama dio političkog nadmetanja lišeni i suštinske volje da se to rješenje zaista sprovede.
Ona je kazala da ES podržava uvođenje otvorenih lista i spreman je za njega, ali i ocijenila da ne vjeruje da se može desiti uvođenje otvorenih lista u roku koji bi značio da se izbori 2027. godine mogu održati po tom modelu.
“Svi predlozi izbornih zakona koji su došli od političkih struktura u prethodnom periodu meni izgledaju samo kao političko utrkivanje za još koji politički poen bez ikakve suštine. Ne vjerujem da će doći do izglasavanja ovih zakona i mislim da će građani još jednom i po ko zna koji put biti prevareni u tom dijelu”, navela je Cikotić.
Na pitanje da li to znači da su političke partije, ili bar većina njih, već ušle u kampanju za naredne izbore, a da su nastavak izborne reforme ostavile u drugi plan, Cikotić je odgovorila potvrdno.
“Apsolutno jesu i rekla bih da baš i ove predloge izbornih zakona i svega ovoga što se tiče otvorenih lista zapravo koriste kao početak svoje kampanje”, rekla je Cikotić, dodajući da se može vidjeti da se partije već polako pozicioniraju na političkoj sceni i utrka je već krenula.
Od obnove nezavisnosti mnogi uspjesi, formiranje pravne države najveći izazov
Komentarišući situaciju u Crnoj Gori povodom obilježavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti, Cikotić je kazala da je Crna Gora od 2006. godine ostvarila važne spoljnopolitičke i strateške ciljeve, ali da ključni izazov ostaje izgradnja pravne države.
“Kao što ne bi bilo nezavisne Crne Gore bez partija koje danas čine ES, tako neće biti moguće ni punopravno članstvo EU bez nas u vlasti”, poručila je Cikotić.
Uprkos tome što je za 20 godina obnovljene nezavisnosti Crna Gora ostvarila važne ciljeve poput članstva u NATO-u i trasiranje evropskog puta, Cikotić smatra da je najvažnija propuštena prilika izgradnja pravne države.
“Ono što danas vidim kao najveći izazov je formiranje suštinski pravne države sa jakim institucijama koje bi ovu državu povukle naprijed. Kada imate jake institucije, sasvim je nebitno koje političke strukture dolaze na vlast, jer jake institucije će sve to da nivelišu”, rekla je Cikotić.
