Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 3,9 posto, na 82,39 dolara, a u jednom je trenutku dosegnula 83,47 dolara, novu najvišu razinu u tri godine.
Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 4,6 posto, na 79,35 dolara, najvišu razinu od oktobra 2014. godine.
Rast cijena posljedica je oporavka privrede od koronakrize i rasta potražnje za naftom, ali i ostalim energentima.
Uprkos snažnom rastu potražnje, početkom prošle sedmice Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici predvođeni Rusijom odlučili su da će u novembru povećati proizvodnju za samo 400 hiljada barela dnevno, kao što su i dogovorili ljetos.
Cijene su ove godine već porasle više od 50 posto, pojačavajući inflatorne pritiske, pa veliki potrošači, poput SAD-a i Indije, strahuju da bi poskupljenje moglo zakočiti oporavak ekonomije od koronakrize. Stoga su pozvali OPEC da proizvodnju poveća značajnije.
No, zajednički tehnički odbor skupine OPEC+ procijenio je u septembru da će tržištu ove godine manjkati 1,1 milion barela nafte dnevno, a u idućoj godini manjak bi se mogao popeti i na 1,4 miliona barela dnevno.
Skupina je pod pritiskom da osjetnije poveća snabdjevanje, ali strahuje da bi oporavak potražnje mogao omesti četvrti talas pandemije, poručeno je iz OPEC-a.
Cijene nafte porasle su i zbog manjka ponude drugih energenata širom svijeta, zbog čega su cijene prirodnog gasa dosegnule rekordne razine. Takve cijene prirodnog gasa potaknule su neke proizvođače struje u Europi da ga zamijene mazutom.
Referentne cijene prirodnog gasa u nizozemskom TTF-u, preračunate u ekvivalent sirove nafte, iznosile su u petak oko 200 dolara za barel, ako se kao osnova za izračun uzme ista količina energije, pokazuju Reutersovi proračuni.
“Ubrzani prelaz s prirodnog gasa na naftu mogao bi dodatno potaknuti potražnju za sirovom naftom koja bi se ove zime tako na sjevernoj hemisferi koristila za proizvodnju struje”, naveli su u bilješci analitičari ANZ-a.
U takvoj je situaciji Kina, na primjer, rudarskim kompanijama u unutrašnjoj Mongoliji u petak naložila da povećaju proizvodnju uglja kako bi ublažile probleme u proizvodnji toplinske i električne energije.
Američka vlada saopštila je, pak, da su svi ‘alati uvijek na stolu’ kako bi se riješio problem nedovoljnog snabdjevanja energijom, što bi moglo uključivati i prodaju nafte iz strateških rezervi, dodaje Reuters.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine više od 50 posto, zahvaljujući oporavku potražnje za naftom uslijed oporavka ekonomije, ali i OPEC-ovom održavanju proizvodnje ispod pretpandemijskog nivoa.
