Cijena barela na londonskom tržištu skočila je prošle sedmice 11.3 posto, na 97.92 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 16.5 posto, na 92.64 dolara.
Snažan skok cijena nafte posljedica je odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika, uključujući Rusiju, o smanjenju proizvodnje od novembra za dva miliona barela dnevno. Nekoliko članica OPEC+ ima poteškoća s realizacijom dogovorenih proizvodnih kvota zbog nedovoljnih ulaganja ili sankcija i grupa je u avgustu zaostajala za ciljanom proizvodnjom za nekih 3.6 miliona barela dnevno.
Snabdijevanjeće zapravo biti smanjeno za milion do 1.1 miliona barela dnevno, uz udio Saudijske Arabije od 500 hiljada barela dnevno, rekao je saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman. Samo mjesec dana kasnije Evropska unija uvesšće embargo na rusku naftu koja se doprema brodovima i smanjiti ponudu na ionako tijesnosnabdjevenom tržištu.
Rast će ograničiti nepovoljni trendovi u ekonomiji
"Jedna od ključnih posljedica najnovijeg OPEC-ovog smanjenja (proizvodnje) biće vjerovatno povratak cijena nafte na nivo od 100 dolara. No rast cijena ograničiće vjerovatno sve nepovoljniji trendovi u ekonomiji", rekao je Stiven Brenok (Stephen Brennock) iz PVM-a.
OPEC-ova najava smanjenja proizvodnje zasad je nadjačala strahovanja trgovaca od moguće recesije i pada potražnje za naftom. Naime, zbog visoke inflacije, centralne banke zapadnih zemalja posljednjih mjeseci užurbano podižu kamatne stope, a to će usporiti rast ekonomije, pri čemu jačaju rizici i od recesije.
Očekuje se da će na idućim sjednicama američki Fed i Evropska centralna banka ponovno povećati ključne kamate za agresivnih 0.75 postotnih bodova.
