Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) radi na planu naoružavanja kurdskih snaga s ciljem pokretanja narodnog ustanka u Iranu, tvrdi više izvora upoznatih s tim planom. Kako prenosi CNN, u toku su razgovori između američke administracije, iranskih opozicionih grupa i kurdskih lidera u Iraku o mogućoj vojnoj podršci koja bi mogla destabilizovati iranski režim.
Iranske kurdske oružane grupe imaju hiljade boraca raspoređenih duž granice između Iraka i Irana, uglavnom u iračkoj regiji Kurdistan. Nekoliko tih grupa objavilo je javna saopštenja od početka rata, nagovještavajući skoru akciju i pozivajući iranske vojne snage da pređu na njihovu stranu. Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) napadala je kurdske grupe i saopštila u utorak da je kurdske snage gađala desetinama dronova.
Podrška CIA-e iranskim kurdskim grupama počela je nekoliko mjeseci prije rata, rekao je jedan od izvora i visoki zvaničnik Regionalne vlade Kurdistana.
Takođe u utorak, predsjednik Donald Tramp razgovarao je sa predsjednikom Demokratske partije iranskog Kurdistana (KDPI) Mustafom Hidžrijem, prema riječima visokog iransko-kurdskog zvaničnika. KDPI je bila jedna od grupa koje je gađao IRGC.
Očekuje se da će iranske kurdske opozicione snage u narednim danima učestvovati u kopnenoj operaciji u zapadnom Iranu, rekao je CNN-u visoki iransko-kurdski zvaničnik.
„Vjerujemo da sada imamo veliku šansu“, rekao je izvor objašnjavajući vrijeme pokretanja operacije. Dodao je da milicije očekuju podršku SAD-a i Izraela.
Tramp je u nedjelju takođe razgovarao sa iračkim kurdskim liderima o američkoj vojnoj operaciji u Iranu i o tome kako bi SAD i Kurdi mogli sarađivati kako se misija bude razvijala, rekla su dva američka zvaničnika i treći izvor upoznat s razgovorima, kako je prvi objavio Axios.
Svaki pokušaj naoružavanja iranskih kurdskih grupa zahtijevao bi podršku iračkih Kurda kako bi se omogućio prolazak oružja i korišćenje iračkog Kurdistana kao polazne tačke.
„To je veoma opasno, ali šta možemo da uradimo? Ne možemo se suprotstaviti Americi“, rekao je visoki zvaničnik Regionalne vlade Kurdistana. „Veoma smo uplašeni.“
Jedna osoba upoznata s razgovorima rekla je da bi ideja bila da kurdske oružane snage preuzmu borbu protiv iranskih bezbjednosnih snaga i zadrže ih zauzetima, kako bi nenaoružani Iranci u velikim gradovima mogli izaći na ulice bez rizika da ponovo budu masakrirani, kao tokom nemira u januaru.
Drugi američki zvaničnik rekao je da bi Kurdi mogli pomoći da se posije haos u regionu i razvuku vojni resursi iranskog režima. Druge ideje su se odnosile na to da li bi Kurdi mogli zauzeti i zadržati teritoriju na sjeveru Irana koja bi stvorila tampon-zonu za Izrael.
U srijedu je irački savjetnik za nacionalnu bezbjednost Kasim al-Aredži u saopštenju rekao da Irak neće dozvoliti grupama „da se infiltriraju ili pređu iransku granicu kako bi sa iračke teritorije izvodile terorističke akcije“.
„Ministarstvo unutrašnjih poslova Kurdistanske regije poslalo je dodatna bezbjednosna pojačanja Pešmerge u granični pojas prema Iranu“, dodao je.
CIA je odbila da komentariše ovu priču.
Upitan o američkoj podršci Kurdima, ministar odbrane Pit Hegset rekao je novinarima u srijedu da „nijedan od naših ciljeva nije zasnovan na podršci naoružavanju bilo koje određene snage. Svjesni smo šta drugi akteri mogu raditi, ali naši ciljevi nijesu usmjereni na to“.
"Očigledno pokušavaju da pokrenu“ ustanak
Aleks Plitsas, analitičar CNN-a za nacionalnu bezbjednost i bivši visoki zvaničnik Pentagona u administraciji bivšeg predsjednika Baraka Obame, rekao je da SAD „očigledno pokušavaju da pokrenu“ proces rušenja režima u Iranu naoružavanjem Kurda, istorijskog američkog saveznika u regionu.
„Iranski narod je uglavnom nenaoružan i, osim ako se bezbjednosne službe ne raspadnu, biće im teško da preuzmu vlast osim ako ih neko ne naoruža“, rekao je Plitsas za CNN. „Vjerujem da se SAD nadaju da će to inspirisati druge ljude na terenu u Iranu da učine isto.“
Džen Gavito, bivša visoka zvaničnica Stejt departmenta za Bliski istok u administraciji bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, rekla je da je zabrinuta da li su posljedice naoružavanja Kurda u potpunosti razmotrene.
„Već se suočavamo sa nestabilnom bezbjednosnom situacijom s obje strane granice“, rekla je Gavito za CNN. „To ima potencijal da potkopa irački suverenitet i u suštini osnaži naoružane milicije bez odgovornosti i sa malo razumijevanja o tome šta bi to moglo pokrenuti.“
Posljednjih dana izraelska vojska gađala je iranske vojne i policijske položaje duž granice s Irakom, dijelom kako bi pripremila teren za mogući ulazak naoružanih kurdskih snaga u sjeverozapadni Iran, rekao je jedan od izvora. Izraelski izvor je naveo da će se ti napadi vjerovatno intenzivirati u narednim danima.
Ipak, svaka američka i izraelska podrška kurdskoj kopnenoj sili koja bi pomogla u svrgavanju iranskog režima morala bi biti veoma opsežna, rekli su ljudi upoznati sa situacijom.
Procjene američkih obavještajnih službi dosljedno ukazuju na to da iranski Kurdi trenutno nemaju uticaj ni resurse da pokrenu uspješan ustanak protiv vlade, rekao je jedan od izvora. Iranske kurdske partije takođe traže političke garancije od Trampove administracije prije nego što pristanu da se uključe u bilo kakav otpor, prema riječima izvora upoznatog sa situacijom.
Kurdskim opozicionim grupama takođe nedostaje jedinstvo, imaju istoriju međusobnih tenzija, različite ideologije i konkurentske interese, a neki zvaničnici Trampove administracije koji su učestvovali u razgovorima o podršci tim grupama zabrinuti su zbog njihovih motiva u pružanju pomoći SAD-u.
Zvaničnici su postavili pitanje da li bi takva dinamika mogla ugroziti saradnju između SAD-a i Kurda, s obzirom na nivo povjerenja potreban za ovakvu vrstu saradnje.
„Možda nije tako jednostavno kao da Amerikanci ubijede neku posredničku snagu da se bori u njihovo ime“, rekao je jedan zvaničnik Trampove administracije. „Imate grupu ljudi koji razmišljaju o sopstvenim interesima, a pitanje je da li njihovo uključivanje odgovara tim interesima.“
SAD imaju dugu istoriju saradnje s Kurdima
Kurdski narod je etnička manjina bez vlastite države. Danas se procjenjuje da ima između 25 i 30 miliona Kurda, od kojih većina živi u regionu koji obuhvata djelove Turske, Iraka, Irana, Sirije i Jermenije. Većina Kurda su sunitski muslimani, ali kurdsko stanovništvo ima raznolike kulturne, društvene, vjerske i političke tradicije, kao i različite dijalekte.
Mnogi zvaničnici Trampove administracije privatno su upozoravali na razočaranje koje su kurdske snage osjećale u ranijoj saradnji sa SAD-om, uz česte pritužbe da su ih Amerikanci ostavljali na cjedilu.
Visoki zvaničnik Regionalne vlade Kurdistana rekao je da je dio problema to što „jednog dana Tramp kaže da ćemo srušiti režim, a već sljedećeg kaže nešto drugo. Politika nije jasna.“
„Nema sumnje da se kurdski narod u ogromnoj većini protivi režimu Islamske Republike Iran“, rekao je zvaničnik. „Oni ga vide kao represivan i destabilizujući i pozdravili bi značajnu američku podršku usmjerenu na okončanje njegovog štetnog uticaja. Ipak, takođe se plaše da će ponovo biti napušteni.“
„Postoji zabrinutost da će, ako ustanak ne uspije i SAD se povuku, to dodatno učvrstiti narativ o napuštanju Kurda“, rekao je Plitsas. Bivši Trampov ministar odbrane Džim Matis podnio je ostavku dijelom zato što je Tramp u svom prvom mandatu odlučio da povuče američke snage iz Sirije, što je Matis smatrao neprihvatljivim napuštanjem američkih kurdskih saveznika.
CIA ima dugu i složenu istoriju saradnje s iračkim kurdskim frakcijama koja traje decenijama, još od vremena američkog rata u Iraku. Agencija trenutno ima bazu u iračkom Kurdistanu blizu granice s Iranom, prema riječima dvije osobe upoznate sa situacijom. SAD takođe imaju konzulat u Erbilu, glavnom gradu iračkog Kurdistana, gdje su stacionirane američke i koalicione trupe u okviru kampanje protiv ISIS-a.
Neki Kurdi su se nadali da će, u zamjenu za saradnju sa američkim snagama, poluautonomna regija Kurdistan u Iraku dobiti nezavisnost, ali do toga nikada nije došlo.
SAD su se posljednjih godina snažno oslanjale na kurdske snage u kampanji protiv Islamske države u Iraku i Siriji. To je uključivalo i odgovornost za čuvanje hiljada pripadnika ISIS-a u improvizovanim zatvorskim kampovima na sjeveru Sirije.
Međutim, ranije ove godine nova sirijska vlada, koju podržava SAD, pokrenula je brzu vojnu kampanju kako bi preuzela kontrolu nad sjeverom zemlje, što je uključivalo napade na ISIS i potiskivanje kurdskih Sirijskih demokratskih snaga. Suočene s tom kampanjom, kurdske snage su evakuisale položaje i prestale da čuvaju zatvore s pripadnicima ISIS-a nakon što su se američke snage povukle iz zemlje. U januaru je američki specijalni izaslanik za Siriju Tom Barak rekao da je svrha savezništva SAD-a sa SDF-om „uglavnom istekla“.
