Iz Centara za građanska prava (CGP) oglasili su se povodom izjave sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova Novice Obradovića koji je kazao da više od 14.000 građana živi van zemlje preko 20 godina a da hiljade njih imaju stere fotografije u dokumentima.
"Imamo 139 stogodišnjaka, odnosno osoba koje imaju 100 i više godina u Crnoj Gori, imamo 32 njih koji su izvadili nove lične karte i imamo njih troje koji su rođeni 1914. odnosno kada je počeo Prvi svjetski rat. Drugi podatak koji je malo stariji ali tačan. Mi smo imali 173 osobe koje su preminule i izbrisani su iz biračkog spiska. U isto vrijeme smo došli do toga da za njih 99 ne možemo da definišemo njihov status, to su ljudi koji su živjeli u inostranstvu i vjerovatno tamo preminuli ali niko nije prijavio. Tako da se ovdje radi o prek 270 naših sugrađana koji su nažalost preminuli i to na uzorku manjem od 15.000 ljudi“, istakao je Obradović.
Iz CGP-a povoodm izjave Obradovića, koje se odnose na građane Crne Gore koji decenijama žive u inostranstvu, ukazuju na nedopustivo miješanje različitih pravnih i administrativnih pitanja, kao i na stvaranje iskrivljene slike na osnovu nepotpunih informacija i insinuacija.
"Prije svega, treba jasno razdvojiti što je biračko pravo, a št identifikacija birača na biračkom mjestu. Biračko pravo propisano je Ustavom Crne Gore i Zakonom o izboru odbornika i poslanika, a ne Zakonom o biračkom spisku. Zakonom o biračkom spisku propisuje se način vođenja i sadržaj evidencije biračkog spiska, a ne uslovi za ostvarivanje biračkog prava. Član 45 Ustava Crne Gore propisuje tri uslova za ostvarivanje biračkog prava: crnogorsko državljanstvo, punoljetstvo i najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori", navode iz CGP.
Poručuju da ostvarivanje biračkog prava nije uslovljeno postojanjem fotografije u evidenciji MUP-a, niti njenom starošću.
"Identifikacija birača jasno je propisana Zakonom o izboru odbornika i poslanika. Prema tome, fotografija u elektronskoj evidenciji nije uslov za postojanje biračkog prava. Zato se postavlja pitanje: da li je neko izgubio pravo da glasa zato što nema fotografiju u evidenciji MUP-a ili zato što je fotografija stara? I da li su izvršene provjere o tome jesu li ta lica ranije glasala, kao i na osnovu čega su se identifikovala na biračkim mjestima?"; navode iz CGP.
Posebno je, poručuju, problematično što se iznose različiti podaci: više od 14.000 građana koji su na popisu izjavili da duže od 20 godina žive u inostranstvu, 14.141 građanin čija je fotografija u sistemu starija od deset godina, kao i približno 14.000 građana koji nijesu izvadili ličnu kartu 2008. godine.
"Gdje je dokaz da se radi o istim licima? Gdje je dokaz da su ta lica nezakonito upisana u birački spisak? Gdje su dokazi o eventualnoj zloupotrebi biračkog prava? Boravak u inostranstvu ne znači automatski gubitak prebivališta, niti prestanak biračkog prava. Prebivalište je jedno, bez obzira na to gdje lice boravi. Njegov status utvrđuje se na osnovu zakona i činjenica, a ne proizvoljnim tumačenjem statističkih podataka", navode iz CGP.
Posebno je, poručuju, neozbiljno iznositi podatke o navodno preminulim građanima, kada se istovremeno navodi da za 99 lica smrt nije utvrđena, već se samo pretpostavlja da su preminula u inostranstvu.
"Postoji postupak utvrđivanja činjenice smrti i neka ga nadležni organi sprovedu. Ako smrt nije utvrđena, ne može se predstavljati kao činjenica. Pretpostavka nije dokaz! Država ima pravo i obavezu da uređuje svoje evidencije, provjerava tačnost podataka i sprječava zloupotrebe. Međutim, to se mora raditi u skladu sa Ustavom i zakonom. Ne može se Zakonom o biračkom spisku mijenjati ono što je već propisano Ustavom, niti se administrativnim postupcima mogu suspendovati ustavna prava građana", navode iz CGP.
Ovakvim, kako kažu, iskrivljenim predstavljanjem podataka, miješanjem različitih pravnih pitanja i iznošenjem nepotpunih informacija stvara se privid da je biračko pravo hiljada građana sporno.
"Time se, kroz priču o tehničkom i administrativnom sređivanju biračkog spiska, pokušava otvoriti prostor za suspendovanje Ustava i ograničavanje prava koja su njime garantovana. Slika nije osnov biračkog prava! Njeno postojanje, odsustvo ili starost nijesu ustavni uslovi za ostvarivanje biračkog prava. Identifikacija birača na biračkom mjestu zasebno je pitanje, jasno uređeno Zakonom o izboru odbornika i poslanika", navode iz CGP.
Crnogorska dijaspora, ističu iz CGP, nije administrativna greška.
"To su naši građani koji su, bez obzira na to gdje danas žive, dio ove države i društva. Podsjećamo da smo 2021. godine zajedničkim angažmanom uspjeli zaustaviti pokušaj oduzimanja prava crnogorskoj dijaspori. Nećemo dozvoliti da se kroz administrativne procedure i iskrivljeno predstavljanje činjenica ponovo otvara prostor za suspenziju ustavnih prava naših građana. Ustav se ne može zaobići Zakonom o biračkom spisku. Prava se ne brišu administrativnim pretpostavkama", zaključuju iz CGP.
