Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, u proteklom periodu, analizirao rad pojedinih članova Vlade - primarno ministra bez portfelja i potpredsjednika u Vladi Crne Gore, a u, kako navode, kontekstu hiperinflacije funkcija u strukturi Vlade, sa često preklapajućim ili nejasnim nadležnostima, ali i izražene netransparentnosti.
"CGO podsjeća da Crna Gora ima najbrojniju vladu u Evropi, sa 32 člana, od čega čak sedam potpredsjednika i jednim ministrom bez portfelja. To je samo jedna ilustracija neracionalnog odnosa prema državnoj kasi, jer kvalitet i učinkovitost rada nisu ni približno proporcionalni visini izdvajanja iz budžeta za administraciju", navode iz CGO.
Do sada je CGO obradio i uporedio aktivnosti u odnosu na zarade i prateće benefite ministra bez portfelja iz PES-a Milutina Butorovića, potpredsjednika Vlade Miluna Zogovića iz DNP-a i Budimira Aleksića iz NSD-a, potpredsjednika iz Demokrata Alekse Bečića i Moma Koprivice, te potpredsjednika Vlade iz PES-a Filip Ivanovića.
"Ovaj kratak osvrt pokazuje ogromne razlike u kvantitativnom dijelu aktivnosti, od onih sa minimalnim do onih sa nešto većim obimom rada. Zajednički imenitelj tih aktivnosti je da su uglavnom protokolarnog i promotivnog tipa, bez mjerljivih rezultata. Dodatno, uočeni su i obrasci političke trgovine i partijskog zapošljavanja, a sve praćeno netransparentnošću i gotovo potpuno odsustvo saradnje sa civilnim sektorom", navode iz CGO.
Kako bi imali kompletnu sliku o racionalnosti ulaganja, CGO je, kako kažu, od Generalnog sekretarijata Vlade (GSV), putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, tražio podatke o ukupnim pojedinačnim troškovima kabineta ministra Butorovića, te potpredsjednika Aleksića, Zogovića, Bečića, Koprivice i Ivanovića.
"Tražene su informacije o bruto i neto zaradama njihovog tima, putnim troškovima, dnevnicama za službena putovanja, troškovima iznajmljivanja i opremanja kancelarija, zatim troškovima kancelarijskoj materijala, telefonskih računa, kao i reprezentacije, goriva, amortizacije i eventualnih popravki službenih vozila, itd", navode iz CGO.
Iako su, dodaju, ovi zahtjevi poslati od polovine maja do kraja jula, uz niz urgencija, CGO nije dobio niti jedan odgovor od GSV-a, čime su prekršene odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacija. Stoga je CGO, za dio predmeta, podnio i žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
"Ovih dana javnost je saznala i za porazne podatke koji su možda dio objašnjenja zašto se ovakve informacije kriju - Crna Gora ima gotovo 30 puta više službenih vozila za potrebe javnih funkcionera i drugih zapošljenih u javnoj upravi nego vatrogasnih vozila, iako su vatrogasci ti koji, kako to svjedočimo, nadljudskim naporima, sa vozilima starim više decenija, spašavaju živote i imovinu građana. A to je samo dio ogromnih troškova glomazne administracija sve više fokusirane samo na sebe i svoje privilegije, umjesto na javni interes", navode iz CGO.
Ovaj pristup, dodaju, potvrđuje i zabrinjavajući nivo netransparentnosti rada 44. Vlade, koja prelazi granice političkog ukusa, ali i osnovnih standarda demokratske prakse i odgovornog upravljanja institucijama.
"Raskorak između deklarativnih prioriteta i realnog ulaganja u ključne javne servise pokazuje da se politika trošenja javnog novca vodi partikularnim, a ne javnim interesima. Na žalost, vidimo i da je ambicija mnogih, prilikom zalaganja za promjenu vlasti, bila samo da prigrabe privilegije, a ne da unaprijeđuju različite segmente društva", navode iz CGO.
