Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • CGO: Suočavanje s prošlošću zahtijeva društvo koje je spremno da prihvati činjenice, prepozna odgovornost i odbaci pokušaje da se ratni zločini relativizuju

Završena šesta generacija Škole tranzicione pravde u Podgorici

CGO: Suočavanje s prošlošću zahtijeva društvo koje je spremno da prihvati činjenice, prepozna odgovornost i odbaci pokušaje da se ratni zločini relativizuju

Škola tranzicione pravde organizovana je u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, omogućenog kroz regionalni program koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)

Google

Dodaj Analitiku među omiljene izvore na Google-u

CGO: Suočavanje s prošlošću zahtijeva društvo koje je spremno da prihvati činjenice, prepozna odgovornost i odbaci pokušaje da se ratni zločini relativizuju Foto: CGO
Portal AnalitikaIzvor

Društvo koje ne poznaje činjenice o svojoj prošlosti ostaje ranjivo na manipulacije, podjele i ponavljanje obrazaca koji su doveli do zločina. Zato je ulaganje u znanje mladih o ratovima devedesetih ulaganje u demokratsku otpornost Crne Gore, kulturu odgovornosti i mir koji počiva na istini, a ne na zaboravu, poručeno je na dodjeli diploma polaznicima i polaznicama VI generacije Škole tranzicione pravde, koju su u Podgorici organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, a u okviru regionalnog projekta ‘’Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu’’.

Dodjelom diploma zaokružen je program koji je kroz tri modula povezao teorijsko učenje, neposredno upoznavanje sa mjestima stradanja i sjećanja iz devedesetih godina i razgovore sa predstavnicima institucija važnih za zaštitu ljudskih prava i ostvarivanje tranzicione pravde. Škola tranzicione pravde je mladima pružila prostor da kritički preispituju nasljeđe ratova, razumiju značaj sudski utvrđenih činjenica i razvijaju svijest o sopstvenoj ulozi u izgradnji društva koje poštuje dostojanstvo svih žrtava.

Završni, treći modul Škole počeo je posjetom instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, gdje su učesnici i učesnice susreli sa Mensurom Bošnjakom, zamjenikom Zaštitnika.

„Zaštita ljudskih prava i sloboda podrazumijeva ne samo poštovanje prava u sadašnjosti, već i odgovoran odnos prema prošlosti, posebno prema žrtvama teških kršenja ljudskih prava i njihovim porodicama. Suočavanje sa prošlošću, utvrđivanje istine i očuvanje sjećanja predstavljaju važne preduslove za izgradnju povjerenja, jačanje vladavine prava i sprečavanje ponavljanja zločina”, poručio je Bošnjak.

Govoreći o odnosu prema ratnim zločinima, Bošnjak je naglasio da se odgovornost ne smije pripisivati čitavim narodima, te da politizacija zločina dodatno povređuje porodice žrtava, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Bošnjak je učesnicima i učesnicama približio i ulogu i način rada institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, pojasnio primjenu zakona u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, kao i postupak davanja mišljenja i preporuka u slučajevima kada su prava građana ugrožena.

Program je nastavljen posjetom Skupštini Crne Gore, gdje su imali priliku da razgovaraju sa potpredsjednikom Skupštine, Mirsadom Nurkovićem i obiđu Skupštinu.

Govoreći o značaju suočavanja s prošlošću, Nurković je ukazao da tranziciona pravda za mnoge nije donijela pravdu, te da događaji iz 90-ih godina predstavljaju dio istorije koji nije na ponos crnogorskom društvu. Istakao je da, iako se na teritoriji Crne Gore nije vodio rat, ratni zločini nijesu zaobišli državu, zbog čega je važno odgovorno se odnositi prema tom periodu.

„Crna Gora je nastala na postulatima čojstva i junaštva, koje ponekad zaboravimo. Na njenoj teritoriji nije se vodio rat, ta crvena linija nije pređena i to treba da cijenimo i poštujemo. Međutim, imali smo ratne zločine i prema tim događajima moramo se odnositi odgovorno. U Skupštini danas postoji značajan stepen saglasnosti u pogledu odnosa prema tom periodu, ali, nažalost, ne i potpuni. Ne smijemo dozvoliti da se netrpeljivost produbljuje, jer bismo time promašili politiku koju treba da vodimo i kao političari i kao ljudi“, poručio je Nurković.

Diplome su učesnicima i učesnicama uručile Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a.

“Baveći se ovim pitanjima, imali ste priliku da promišljate o ulozi institucija i društva u suočavanju s prošlošću. Nadamo se da će vam znanja i uvidi stečeni tokom Škole poslužiti kao dragocjena osnova za vaš budući rad i podstaći nastavak promišljanja i dijaloga o ovim pitanjima u vašim zajednicama”, poručila je učesnicima i učesnicama Ekaterina Paniklova prilikom uručenja diploma.

Paniklova je tom prilikom ohrabrila polaznike i polaznice da nastave da razvijaju stečena znanja i budu otvoreni za dalje učenje i razmjenu iskustava, ističući da je “odgovoran odnos prema prošlosti od suštinskog značaja za poštovanje ljudskih prava, jačanje povjerenja i osiguravanje da iskustva žrtava budu prepoznata i uvažena”.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a naglasila je da suočavanje s prošlošću zahtijeva društvo koje je spremno da prihvati činjenice, prepozna odgovornost i odbaci pokušaje da se ratni zločini relativizuju, a njihovi počinioci predstavljaju kao heroji.

“Nažalost, u Crnoj Gori i danas svjedočimo da političke strukture nerijetko manipulativno koriste nasljeđe 90-ih. Zato je važno što postoje mladi ljudi koji žele da uče, postavljaju teška pitanja i ne pristaju na nametnuto ćutanje ili selektivna tumačenja istorije. Ovaj program je ulaganje u ljude koji će znati da razlikuju činjenice od propagande, patriotizam od opravdavanja zločina i istinsko pomirenje od politički poželjnog zaborava. Jer, bez istine o prošlosti nema ni povjerenja u sadašnjosti, ni demokratskog temelja za budućnost”, istakla je ona.

„Ova Škola mi je omogućila da proširim znanja o kulturi sjećanja, koja ću nastojati da primijenim i u svom daljem radu kroz promociju ljudskih prava, dijaloga i povjerenja među ljudima. Smatram da je važno da stečena znanja prenosimo i na mlađe generacije i motivišemo ih da se uključe u slične programe. Na nama je odgovornost da čuvamo istinu, promovišemo mir i gradimo društvo koje uči iz prošlosti“, kazala je sociološkinja Jovana Radulović, učesnica Škole tranzicione pravde.

„Ovaj program mi je mnogo značio u boljem upoznavanju s činjenicama i detaljima o zločinima počinjenim tokom devedesetih godina u Crnoj Gori, kao i s načinom na koji je uspostavljana (ne)pravda. To nam jasno poručuje da kao društvo moramo više raditi na upoznavanju sa istorijskim činjenicama i doprinositi javnoj osudi zločina, kao znaku poštovanja prema žrtvama“, kazao je Emil Hodžić, student Socijalne politike na Fakultetu političkih nauka.

Prethodni moduli obuhvatili su studijske posjete mjestima stradanja i sjećanja u Crnoj Gori, kao i teorijsko-interaktivni program održan u Budvi.

Škola tranzicione pravde organizovana je u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, omogućenog kroz regionalni program koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Stavovi i mišljenja govornika/ca i učesnika/ca predstavljaju ličnu odgovornost i ne odražavaju nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a, osim ukoliko to izričito nije navedeno.

Ne propustite nijednu vijest
Preuzmite aplikaciju Portala Analitika za brže, jednostavnije i personalizovano čitanje vijesti na telefonu.
Dostupno na Apple prodavniciDostupno na usluzi Google Play
Zapratite nas
Najnovije vijesti, svakog dana, na vašim omiljenim aplikacijama.
Portal Analitika