Prema riječima izvršnog direktora CGO, Daliborke Uljarević, insistiranje da se oslobode svi kojima je izrečena kazna za krivična dijela klevete i uvrede je za pohvalu i predstavlja doprinos razvoju i učenju poštovanja sloboda i prava drugih bez prijetnji krivičnim sankcijama.
„Ograničiti amnestiju samo na ta dva krivična dijela niti je potrebno, niti je dobro“, kazala je ona agenciji MINA.
Uljarević smatra da prenaglašena ograničenja nikada nijesu dobro riješenje.
„Čini se da ovdje predlagačima nedostaje adekvatna analiza postojećeg stanja i odgovor na pitanje što su rezultati amnestije bili do sada i koliko je institut amnestije doprinosio unaprijeđenju pravde i procesu resocijalizacije“, kazala je ona.
Prema riječima Uljarević, vladajući režim bi morao mnogo više da se posveti pitanju izvršavanja krivičnih sankcija i činjenici da su zakonom predviđeni brojni alternativni načini tog izvršenja, „a da se već godinama i uporno upražnjava izvršenje u prebukiranom spuškom i bjelopoljskom zatvorskom prostoru“.
Pitanje amnestije, smatra Uljarević, je dio šireg problema i, kako je dodala, tako postavljeno ne doprinosi unaprijeđenju vladavine prava u Crnoj Gori.
Kako je kazala, crnogorsko društvo prolazi kroz buran period osvajanja demokratskih standarda, uči se i sazrijeva kroz nekada i vrlo neprijatne epizode.
„Iako je danas riječnik u mnogim crnogorskim medijima neprimjeren, neukusan ili krajnje neprofesionalan, moramo shvatiti da se i kroz te nekada grubo loše namjere, kao i loša iskustva izgrađuje platforma za novinarstvo koje je u osnovi profesionalno i pravi se očiglednim kakvo ono ne smije da bude“, navela je Uljarević.
Tako da će, smatra ona, i redakcije crnogorskih medija i sami novinari morati još puno da rade na profesionalizaciji.
"Moraće da se bave javnošću u smislu afirmacije javnog interesa i prava građana da znaju, a ne da se bave jedni drugima na neprimjeren način", zaključila je Uljarević.
