Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a, na ovu temu razgovarala je sa Neđeljkom Rudovićem, novinarom iz Crne Gore, Silvanom Žežovom, novinarkom iz Sjeverne Makedonije, Srđanom Puhalom, psihologom i novinarom iz Bosne i Hercegovine i Milanom Nedeljkovićem, direktorom Novosadske škole novinarstva iz Srbije.
“Medijska scena u Crnoj Gori je složena i raznolika. Ključno pitanje je da li nam mediji u Crnoj Gori pružaju mogućnost da se potpuno i istinito, odnosno cjelovito informišemo. Ja mislim da da“, rekao je Neđeljko Rudović.
Silvana Žežova je naglasila da novinarstvo ne može biti odvojeno od društvenog konteksta u kojem funkcioniše.
„Novinarstvo danas je isto što i društvo danas. Oni koji su profesionalni, trude se da ostanu profesionalni i da nametnu taj svoj standard, da građanima omoguće da se pravilno informišu i zadrže kvalitet“, kazala je Žežova.
Srđan Puhalo je podsjetio na kompleksnost odnosi između novinara, medija i političke moći.
„Meni se čini da je novinarstvo oduvijek imalo jedan isti problem - imate veoma mali broj novinara i veliki broj medija. Ti novinari su na strani običnih ljudi, građana, društva, a mediji su vrlo često na strani vlasti“, rekao je on.
On je naglasio značaj razlikovanja profesionalnog novinarstva od propagande, ali i ukazuje da to nije nova situacija.
„Od komunizma imali smo društveno-političke radnike, „novinare“ i ponekog novinara. Danas isto tako imamo neke ozbiljne medije i neke ozbiljne novinare i gomilu medija za koje nijesam siguran da ih možemo nazvati uopšte novinarima i medijima“, ocijenio je on.
„Novinarstvo je u Srbiji danas u ratnom stanju,“ ocijenio je Milan Nedeljković u osvrtu na stanje medija u Srbiji. Prema njegovim riječima, podjele između medija su izuzetno duboke.
„Novinari i medijske kuće su toliko podijeljeni da samo čekamo da nešto pukne“, pojasnio je on, dodajući da se radi o otvorenom sukobu različitih medijskih blokova.
„Praktično, vodi se rat između prodržavnih medija i nezavisnih medija koji baš ne znam kako će se završiti“, upozorio je Nedeljković.
Rudović smatra da je, uprkos brojnim izazovima, novinarstvo vrijedna profesija.
„Kada pogledate broj medija na nivou Crne Gore, taj broj je danas, ako govorimo o medijima upisanim u evidenciju, preko dvije stotine. To bi trebalo da znači da imamo kvantitet koji daje kvalitet. Međutim – ne. Ogromna većina tih medija su ili partijska glasila, ili su glasila određenih interesnih grupa, manjih ili većih, a profesionalni mediji su u manjini“, rekao je on.
Ipak, on smatra da postoji i jedna pozitivna specifičnost crnogorske medijske scene.
„Srećna okolnost za Crnu Goru, uz sve mane koje ćemo mi naći, je da su profesionalni mediji najuticajniji i iako ih je mnogo manje nego ovih kvazi medija, oni dominantno utiču na javno mnjenje“, kazao je on.
Rudović cijeni da je to važna razlika u odnosu na neke druge zemlje regiona.
„Najčitaniji, najgledaniji i najslušaniji mediji u Crnoj Gori su tzv. mainstream mediji koji drže do kodeksa novinara Crne Gore“, rekao je Rudović.
Učesnici emisije saglasili su se da su politički pritisci i ekonomska zavisnost među ključnim problemima medija u regionu, ali i da profesionalni novinari i dalje pokušavaju da očuvaju standarde profesije.
Žežova je istakla da profesionalni novinari, uprkos promjenama u medijskom okruženju, nastoje da sačuvaju osnovne principe profesije.
„Oni koji su profesionalni trude se da ostanu profesionalni i da nametnu društvu taj svoj standard“, kazala je ona.
Nedeljković je otvorio i problem terminologije u javnom diskursu.
„Meni se čini da se patriotizam često pogrešno koristi u političkim raspravama o medijima. Mislim da su upravo ti novinari koji kritikuju državu danas mnogo veće patriote nego oni koji je prodržavaju“, dodao je Nedeljković.
Puhalo je upozorio da je jedan od najvećih problema upravo zamagljivanje granice između novinarstva i propagande.
„Veoma je važno razlučiti to novinarstvo koje jeste novinarstvo od svega onoga što stoji iza tih medija kojima je cilj da promovišu vlasti“, naglasio je on.
Na konstataciju kako digitalno okruženje donosi nove pritiske na novinare, Silvana Žežova je ukazala na sve izraženiji uticaj brzine i logike društvenih mreža na rad medija.
„Mediji su danas suočeni sa stalnom trkom za brzinom i klikovima. Pritisak da se informacija objavi što prije je ogroman. U takvim okolnostima vrlo lako se desi da se provjera informacija skrati ili preskoči, a to onda utiče na kvalitet novinarstva. Profesionalni novinari pokušavaju da pronađu balans između novih tehnoloških mogućnosti i odgovornosti prema javnosti. Tehnologija je donijela mnogo dobrih stvari, ali je donijela i veliku odgovornost. Ako želimo da zadržimo povjerenje publike, moramo zadržati standarde profesije i ne smijemo dozvoliti da brzina postane važnija od istine“, kazala je ona.
Srđan Puhalo smatra da su društvene mreže suštinski promijenile način na koji publika dolazi do informacija. „Danas svako može biti izvor informacija, ali to ne znači da je svako i novinar“, rekao je Puhalo.
„Ranije ste znali – postoji novinar, postoji urednik i postoji redakcija koja stoji iza informacije. Danas imate situaciju da svako može nešto objaviti na društvenim mrežama i to vrlo brzo postane vijest. To dodatno komplikuje posao profesionalnih novinara. Novinari danas ne samo da moraju da izvještavaju, nego često moraju i da demantuju ili provjeravaju informacije koje su već postale viralne na društvenim mrežama“, rekao je Puhalo.
„U takvoj situaciji, jedini način da mediji sačuvaju povjerenje jeste da insistiraju na činjenicama i provjeri informacija, Profesionalna odgovornost novinara danas možda i veća nego ranije. Ako novinar danas objavi netačnu informaciju, ona se širi mnogo brže nego ranije i mnogo teže se kasnije ispravlja“, poručio je Rudović.
Milan Nedeljković je istakao da društvene mreže dodatno komplikuju odnos između publike i novinarstva.
„Društvene mreže su potpuno promijenile način na koji ljudi konzumiraju informacije. Publika danas često dolazi do informacija mimo profesionalnih medija. Mnogi građani danas informacije prvo vide na društvenim mrežama, a tek kasnije u medijima“, rekao je Nedeljković.
On smatra da je zbog toga još važnije da profesionalni mediji ostanu dosljedni standardima.
„Ako mediji počnu da se ponašaju kao društvene mreže, onda gube svoju osnovnu ulogu“, kazao je on.
Žežova smatra da profesionalizam i dosljednost mogu igrati ključnu ulogu u obnovi povjerenja građana u medije.
„Ako zadržimo standarde profesije i budemo dosljedni činjenicama, građani će to prepoznati. To je proces koji traje. Povjerenje se gradi godinama, ali se može izgubiti vrlo brzo ako mediji počnu da odstupaju od profesionalnih principa“, navela je Žežova.
Puhalo vjeruje da će borba za profesionalno novinarstvo biti dugotrajan proces.
„Uvijek će postojati mediji koji rade u interesu vlasti i oni koji pokušavaju da rade u interesu javnosti. Ključno je da publika nauči da prepozna razliku između novinarstva i propagande. Dok god građani budu spremni da kritički čitaju i provjeravaju informacije, postojaće i prostor za profesionalno novinarstvo“, zaključio je Puhalo.
