Kako je kazao, prema podacima CGO-a, Vlada Milojka Spajića je od svog konstituisanja 31. oktobra 2023. do 20. septembra 2025. godine održala ukupno 230 sjednica, od čega je čak 139, odnosno 60 odsto održano elektronskim/telefonskim putem. Dodaje da je pored konstitutivne sjednice, održano 87 redovnih i tri tematske sjednice.
„Na prvoj tematskoj sjednici razmatran je set zakonskih tekstova koji su bili jedan od ključnih preduslova za dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), na drugoj Usmena informacija o sprovedenim aktivnostima u postupku dodjele koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, a na trećoj Osnova za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o saradnji u oblasti razvoja infrastrukture između Vlade Crne Gore i Vlade Mađarske i tekst Sporazuma. Međutim, tematske sjednice su izostale o brojnim pitanjima od ključnog interesa za građane i građanke, što dodatno ukazuje na selektivnost i neodgovornost u radu Vlade”, kazao je Obradović.
Podsjeća da se na telefonskim sjednicama, često kroz „lajkove“ u aplikacijama, odlučuje i o pitanjima koja duboko zadiru u institucionalni poredak i funkcionisanje države. Umjesto otvorene rasprave, argumentovanog dijaloga i javne odgovornosti, odluke se donose u netransparentnim procedurama, bez pisanih i audio tragova. Takva praksa, ocijenio je Obradović, svojstvena je vanrednim stanjima, a ne redovnom demokratskom procesu.
„CGO cijeni da je ovakav pristup neozbiljan, opasan i dugoročno štetan, jer relativizuje institucije, urušava povjerenje građanstva i potvrđuje izostanak političke volje da se uspostave standardi transparentnosti i odgovornosti. Elektronske sjednice, na koje CGO kontinuirano upozorava, mogu biti opravdane isključivo kao izuzetak i samo kada je u pitanju zaštita vitalnih interesa građana i države“, rekao je Obradović.
Ističe kako njihova rutinska primjena obesmišljava rad Vlade i podriva demokratiju u cjelini.
„Stoga, CGO ponovo poziva Vladu da prekine ovu štetnu praksu i vrati se demokratskim i transparentnim procesima odlučivanja – redovnim sjednicama dostupnim javnosti, u sali predviđenoj za tu svrhu, uz obavezno ostavljanje pisanih i audio zapisa, kao i obnavljanje prenošenja sjednica uživo. Samo tako se može osigurati pravo javnosti da zna, pozvati nosioci vlasti na odgovornost i potvrditi poštovanje principa dobrog upravljanja“, zaključio je Obradović.
