Cetinje je danas domaćin Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta.
Panel: Izazovi demokratije, politike ljudskih prava i sigurnosti u zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope
Jakub Klepal, izvršni direktor Fondacije Forum 2000, objašnjava da je i društvo u Češkoj podijeljeno, ali, kako kaže, na sreću dobili su pozitivne vijesti da antievropska struja slabi.
"U programu nove Vlade u Češkoj skoro pa da po prvi put vidmo jasne dokaze napada na instutucije", rekao je Klepal.
Roman Jakič, počasni predśednik mreže liberala Jugoistočne Evrope LIBSEEN navodi da se u 2025. suočavamo sa paradoksom, jer se "nikad nije glasnije govorilo o EU vrijednostima, a one nikada nijesu bile ugroženije".
"U Crnoj Gori smo u skorijim događajima bili svjenoci nove fašizacije kada se na ulicama vodila hajka protiv turskih državljana. Ne smije biti političke moći bez odgovornosti. Sigurnost bez demokratije je represija, regionu ne treba stabilokratija nego sekularna demokratija".
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje u svom izlaganju ističe da imamo institucije, "ali nemamo institucijalizam. Na drugoj strani imamo talas ideološkog revitionizma koji se treba posmatrati kao ozbiljno političko-bezbjednosno pitanje, vidimo to na svakodnevnoj ravni. Ne smijemo pritati na normalizaciju nečega što nije normalno. Ne smijemo pristati da su ratni zločinci heroji. Ulazimo u krizu da rizikujemo povjerenje EU".
Elira Luli, predavačica i naučna istraživačica iz oblasti međunarodnih odnosa na Univerzitetu „Luarasi“ u Tirani odgovarajući na pitanje kaže da se često mora razgovarati o EU. "Proces tranzicije nailazio je na prepreke od raspada Jugoslavije. Nijesu u pitanju samo interni benefiti, već i regionalni, najveći izazovi su poremećeni odnosi unutar jednog društva".
Panel: Proširenje Evropske unije: Realnost ili privid?
Edita Hrdá, izaslanica Vlade Republike Češke za Zapadni Balkan navodi da geopolitički razvoj iziskuje donošenje odluka.
"U svega godinu dana Albanija je otvorila pet od šest poglavlja i to je nešto što nijesmo prije gledali, što svakako daje entuzijazam. Ozbiljno se razgovara u Briselu da se počene raditi na nacrtu ugovora o pristupu Crne Gore u EU...Datumi treba da budu ciljevi, jasno je da će doći taj trenutak. Proširena EU znači stabilniju Evropu, prošerenje je najbolje što možemo da učinimo za našu budućnost", rekla je Hrda.
Ona je istakla da se ne treba zaustaviti i da je ovo dobra prilika koja se otvorila, te da postoji dobra volja u Briselu kada je u pitanju Crna Gora.
Panel: Diplomatija u kriznim vremenima; Hrebičkova: Ruska agresija na Ukrajinu pokazala značaj Zapadnog Balkana za Evropu
Matei-Viorel Ardeleanu, ambasador Rumunije u Crnoj Gori navodi kako je civilno društvo u Rumuniji prije institucija ukazali dobrodošlicu građanima Ukrajine, to je bilo iznenađujuće čak i za nas.
On dalje ističe da kada ste unutar Unije postoji velika solidarnost članica, te da one pomažu jedna drugoj u svakom trenutku.
"Jako je teško biti sam, diplomatija se borila da preko ratne Hrvatske dođe do demokratske Hrvatske...", rekao je Veselko Grubišić, veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori.
"Mislim da smo bili jako dobri đaci, pregovarački procesi su bili mapa puta i pritisak. Bili smo dobar primjer ostalima, i sada smo u ulozi prenošenja znanja, čim prije Crna Gora stigne to će biti jako važno za sve ostale", kazao je Grubišić.
Janina Hřebíčková, ambasadorka Češke Republike u Crnoj Gori navodi da je jako važno da ne samo Vlade, nego i civilno društvo, akademska zajednica guraju Crnu Goru u EU.
"Ljudi koji su znali što je diplomatija govorili su da ona ima jedan primarni ciilj, a to je očuvanje mira. Ja sam shvatila da ne mora svaka diplomatija biti uspješna da postoje neke strane koje ne žele dogovor. Bez veze sa medijima, intelektualcima, civini društvom diplomatija nije moguća..Ovaj rat kojem svjedočimo, Putinova agresija meni pokazuje tri značaja. Jedan je značaj Zapadnog Balkana za Evropu, drugo agresija Rusije pokazuje da članice NATO i ove druge države koje nijesu htjele postati sada shvataju taj značaj, a treće moramo se truditi da izbalansiramo vrijednosti i interese", rekla je Hrebičkova.
Oleh Herasymenko, ambasador Ukrajine u Crnoj Gori kazao je da diplomatija može zaaustaviti ratove i haos, ali na rimjeru Ukrajine to nije uspjelo.
"Kada nije slučaj da diplomatija radi kako treba imamo agresiju, imamo ratove. Ne moramo razgovarati samo sa Vladama moramo angažovati cjelokupno društvo i međunarodnu zajednicu, kada pozicija i vlada zavise od volje građana to je slučaj u demokratskim društvima".
Panel: Oblikovanje nereda – Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije
Vesna Pusić, nekadašnjja ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske u toku izlaganja kazala je da u politici trenutak ili vrijeme predstavljaju sve.
"U ovom trenutku postoji veća spremnost u EU da Crnu Goru ubrza na putu ka EU. U vlasti Crne Gore imamo dvije formacije. Svaki put kad se Crna Gora približi EU kreira se neki incident jednog dijela političkih aktera, postavlja se pitanje: Da li Crna Gora ima šansu da završi pregovore iako nije u mnogim dimenzijama spremna za ulazak?", navodi Pusić.
Ističući da se treba ugrabiti trenutak.
"Snage koje zaista jesu za ulazak u EU i evropsku CG se moraju okupiti zajedno kako bi pobijedili na izborima", navodi Pusić.
Iveta Radičová, premijerka Republike Slovačke 2010‒2012; ministarka odbrane Republike Slovačke 2011‒2012; dekanica Panevropskog univerziteta, Bratislava navodi da Crna Gora može biti dio Evrope samo ako ujedini snage s ciljem bolje budućnosti.
"Evropska unija se takođe sučava sa krizom povjerenjaa pored toga postoje unutrašnji problemi sa jačanjem populističkih i autokratskih režima. Ako demokratski režimi ne daju brz odgovor onda će populistička politika uzeti maha. Oporavak povjerenja je teži nego početi od nule. Kada govorimo o Crnoj Gori imate dvoličnog predsjednika Vlade i koja je cijena dvolične plitike? Cijena je da nijeste adekvatan partner za diskusiju na različitim nivoima u EU...Najbogatija Unija u svijetu se ponaša kao rob, zašto? Čemu stalno stroga politika, suočavamo se sa smanjnejm demokratije što ne znači da građani ne žele da žive slobodu i to je naša dužnost da garantujemo", kazala je Radičová.
Dejton je nepravedan sporazum, ali najbolji od svih ostalih alternativa, kazao je Peter Galbraith, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj 1993‒1998; pomoćnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija 2009; senator savezne države Vermont, okrug Vindham 2011–2015.
On dalje navodi kako živimo u neobičnim vremenima, te da je Evropa danas mnogo jača.
"Učlanjenje u EU nije moguće bez pritiska društva. Da bi se društvo uvjerilo da je moguće ući u EU to treba pokazati, Crna Gora može biti taj primjer", rekla je Vesna Pusić.
