Potvrda je za to mnogo, a spomenuću samo broj objavljivanja stranih autora iz naučnog svijeta u poznatom i cijenjenom časopisu Linqua Montenegrina.
Želio bih naglasiti da časopis Linqua Montenegrina jedini je u mojoj državi crnogorski časopis iz oblasti filologije (lingvistika, književnost), koji je priznat po popisu poljskog Ministarstva nauke i spada u uvažane i priznate naučne časopise.
O rangu tog crnogorskog časopisa i o tome kako je rangiranje strogo sprovedeno neka svjedoči činjenica da iz oblasti lingvistike na popisu nema npr. nijednog časopisa iz Bosne i Hercegovine niti Makedonije, a npr iz Srbije postoji samo jedan (iako i u tim državama susrijećemo se s brojnim odličnim naučnim časopisima iz oblasti lingvistike).
Veliki naučni praznik montenegristike jeste Međunarodni naučni simpozijum Cetinjski filološki dani. Prvi simpozijum (Cetinjski filološki dani I) održan je 7. i 8. septemra 2017, a Cetinjski filološki dani II 10−12. septembra 2019. I prvi i drugi naučni simpozijum privukao je mnoge istraživače s Balkana, drugih evropskih država i cijelog svijeta i dokazao je aktuelnost i veliko interesovanje za montenegrističku problematiku.
Veličinu projekta potvrđuje zbornik Cetinjski filološki dani I koji je Fakultet objavio godinu kasnije – 2018. Urednik knjige je Novica Vujović, a Uređivački odbor čini 15 uglednih naučnika iz regiona, Evrope i Amerike, među kojima je ime počivšega Josipa Silića, vrlo poštovanog hrvatskog jezikoslovca. Svaki rad je recenziran, a recenzije su pripremili naučnici – filolozi, slavisti iz Euvrope i Azije: prof. dr Ranko Matasović (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zagreb), prof. dr Endru Baruh Vahtel (Američki Univerzitet u Centralnoj Aziji), prof. dr Ljiljana Pajović (Filološki fakultet – Nikšić), doc. dr Miomir Abović (Fakultet za crnogorski jezik i književnost – Cetinje), doc. dr Tina Varga-Oswald (Filozofski fakultet u Osijeku) i moja malenkost – prof. dr Robert Bonjkovski (Filološki fakultet – Katovice).
Knjiga ima 784 stranice, na kojima je svoje tekstove predstavilo 49 istaknutih autora, slavista, članova istraživačkih centara iz Hrvatske, Srbije, Ukrajine, Poljske, Bosne i Hercegovine, Češke, Njemačke, Makedonije i naravno Crne Gore, koji su u 3 sekcijama predstavili 44 naučna rada. Monografiju otvara uvodna riječ Milenka A. Perovića koji, prema filozofskom zasnivanju norme skrenuo je pažnju na tri bitna pitanja: 1. pitanje o filozofsko-jezičkom i lingvističkom stanovištu s kojega se provodi standardizacija jezika koji pripadaju novoštokavskom sistemu; 2. pitanje o odnos crnogorskog, hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika kao pitanje o problemu sučeljavanja lingvistike i sociolingvistike; 3. pitanje o biću i specifičnom karakteru crnogorskog jezika. Slijede pozdravne riječi Željka Jozića, direktora Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba i Marka L. Grinberga slaviste iz Kanzasa.
U nastavku je publikovano obrazloženje Novice Vujovića u ime Komisije za dodjelu Povelje FCJK za poseban doprinos montenegristici.
Knjigu nastavlja dio: Plenarna izlaganja. Adnan Čirgić predstavio je tekovine jezikoslovne montenegristike deset godina nakon smrti njezinog utemeljivača Vojislava P. Nikčevića. Ljudmila Vasiljeva iz Lavova razmotrila je uticaj društveno-političkih činjenica na jezičke promjene kod Južnih Slavena.
Posebnu pažnju posvetila je normiranju, standardizaciji, jezičnoj politici i jezičnom planiranju , kao i povezanosti jezika s nacionalnim identitetom. U sljedećem tekstu Emil Tokaž iz Katovica predstavio je saradnju Vojislava P. Nikčevića s poljskim slavistima. Hasnija Muratagić-Tuna iz Sarajeva obratila je pažnju na stavove bosanskohercegovačkih lingvista, koji podržavaju ili negiraju standardizaciju crnogorskog jezika i osobenosti crnogorskih govora. Plenarna izlaganja zatvara František Šistek iz Praga tekstom Najveći junak zemlje junaka: Praške predstave lika Marka Miljanova.
Sekcija posvećena životu i djelu Vojislava P. Nikčevića jeste meni lično posebno draga, jer sam imao čast lično da ga upoznam i da sarađujemo.
Naime, u tom dijelu knjige nalazi se jedanaest tekstova književnih i kulturnih znanstvenika iz Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine: Aleksandar Radoman, Novak Kilibarda, Milorad Nikčević, Vladimir Vojinović, Jasminka Brala-Mudrovčić, Ernest Fišer, Josip Miletić, Aleksandar Čogurić, Svetlana Čabarkapa, Ivan Jovović, Stevo Vučinić. Tekstovi pomenutih naučnika osvjetljavaju Nikčevića kao istoričara književnosti, književnoga kritičara, proučavaoca književne i druge crnogorske baštine, njegov stil u polemikama i raspravama, njegovu saradnju s hrvatskim i drugim inostranim naučnicima itd. Svi tekstovi iz prvog djela zbornika čine neprocjenjiv izvor produbljivanja znanja o osnivaču montenegristike i njegovom radu, te ističe složene aspekte vremena nepoznate široj javnosti u Poljskoj.
Sesiju Crnogorski jezik u južnoslovenskome kontekstu čini trinaest naučnih članaka čiji su autori istaknuti lingvisti iz Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke i Poljske. Objavljeni u knjizi radovi iz oblasti lingvistike mogu da se uvrsti u sljedeće podteme: onomastika, sintaksa, sociolingvistika (i standardizacija jezika), didaktika nastave jezika, istorija jezika, pravopis i leksikografija, a autori su: Vukić Pulević, Amira Turbić-Hadžagić i Elvir Musić, Diana Stolac, Jasmin Hodžić, Branko Kuna i Bernes Aljukić, Mječislav Ɖekonski, Ireneuš Kida, Sead Nazibegović, Nenad Vujadinović, Luka Rakojević i Nikola Vukčević, Katarina Lozić-Knezović, Belkisa Dolić i Amira Džanić, Simon Sazdov i Milovan Ɖukanović.
U književno-kulturnoj sekciji nalazi se 13 tekstova, koji su nastali iz pera autora iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i naravno Crne Gore, i to ovim redom: Ilija Velev, Boban Batrićević, Sanjin Kodrić, Sofija Kalezić-Ɖuričković, Ethem Mandić, Marijana Terić, Adrijana Nikolić, Jakov Sabljić, Aleksandar Čilikov, Jasmina Bajo, Marko Dragić, Milan Marković i Danilo Radojević.
Na kraju zbornika nalazi se Riječ Adnana Čirgića na zatvaranju simpozijuma te prilozi s predstavljanja časopisa Lingua Montenegrina u svečanoj sali Ministarstva kulture Crne Gore i fotografije sa simpozijuma.
Ova važna konferencija dokazala je opravdanost i nužnost osnivanja Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Uspjelo je predstavljanje aktuelne montenegristike Crnoj Gori, no prije svega inostranoj naučnoj javnosti „iz prve ruke“, a ne kako se to najčešće do sada odvijalo – preko „susjeda“.
Konferencija s jedne strane bila je prilika za razmjenu mišljenja, a s druge strane za širenje Crnogorcima predstave o izuzetno bogatoj književno-jezičkoj baštini. U tom pogledu (i s ove tačke gledišta) Cetinjski filološki dani I u mom naučnom krugu smatraju se neprocjenjivim.
