O knjizi, čije je publikovanje finansijski pomogla Prijestonica Cetinje, govorili su novinar Ivan Mijanović i istoričar Boris Vujović, dok je odlomke čitao Kapičićev praunuk, dvanaestogodišnji Matija Roganović.
U tekstovima nastalim na osnovu bilježaka iz njegovog ratnog dnevnika, Vlado Kapičić piše o ljudima i događajima, u kojima živo i slikovito prikazuje slavni put i borbe drugog bataljona Druge dalmatinske proleterske brigade, od njenog osnivanja oktobra 1942, do proboja iz obruča na Sutjesci juna 1943. godine.
Govoreći o Kapičiću, Ivan Mijanović je naglasio da je knjiga publikovana na stogodišnjicu njegovog rođenja, dok je promocija organizovana na godišnjicu proboja Prve proleterske brigade iz obruča na Sutjesci. On je istakao herojstvo njegove majke Anđe koja je, zajedno sa tri sina, kako je kazao, prošla sve neprijateljske ofanzive, pregazila Neretvu i Sutjesku i majčinski se brinula o svim borcima kao o svojoj djeci.
„Sjećanja Vlada Kapičića kao borca Druge dalmatinske brigade pisana su autentičnim literarnim stilom koji je slikovit, osjećajan i harmoničan. On uvlači čitaoce u priče kao sudionike događaja, koje u njima izazivaju snažna osjećanja. Kada prikazuje ljude i događaje, on to čini jezikom literarnih junaka. Pored toga, njegova ratna sjećanja predstavljaju hroniku izuzetne vrijednosti i dokument od istorijskog značaja“, kazao je Mijanović i zaključio da knjiga treba da nas podsjeti na ideju borbe za slobodu, borbe za čovjeka, pravdu i jednakost, a novim generacijama posluži kao primjer, uzor i inspiracija.
Govoreći o ratnom putu Druge dalmatinske brigade Boris Vujović je naglasio da knjiga nije puko prezentovanje istorijskih činjenica, već autentično svjedočanstvo jednog čovjeka, unutar jedne epohe.
„Rečenice koje možete ovdje pročitati, nastale su u ratom razbijenoj državi, u vrijeme predaha, kroz borbu i u tišini. U vrletima daleko od kuće. Zato trebamo biti svjesni koliku odgovornost nosi tumačenje istorije, pogotovo one koja još uvijek živi u sjećanjima svjedoka, njihovih porodica, i kao što večeras vidimo, u ličnim rukopisima onih koji su kroz tu istoriju prošli“, kazao je Vujović.
Posebno oduševljenje publike izazvao je dvanaestogodišnji Matija Roganović, praunuk Vlada Kapičića, koji je čitao odlomke iz knjige.
Prisutnima se obratio i prijatelj porodice Gojko Belada, koji je govorio o plemenitosti Vladove majke Anđe.
Vlado Kapičić rođen je 1925. godine na Cetinju. Kao šesnaestogodišnjak otišao je sa braćom i majkom u partizane. Četiri godine proveo je u ratnim uslovima, gdje su glad, bolest i smrt bili svakodnevica. Dio tog turbulentnog i bremenitog života, punog neizvjesnosti i obrta, opisao je u knjizi „Od Dinare do Sutjeske“. Bio je borac Lovćenskog partizanskog odreda, Četvrte crnogorske, Prve proleterske brigade, Druge dalmatinske proleterske brigade i Dvanaestog vojvođanskog korpusa.
Poslije rata obavljao je odgovorne dužnosti u Jugoslovenskom ratnom vazduhoplovstvu i imao čin pukovnika. Nakon penzionisanja, 1971. godine, vratio se u Crnu Goru. Bio je dugogodišnji predsjednik SUBNOR-a Cetinja i Crne Gore. Tokom devedesetih bio je aktivan u antiratnom pokretu. Umro je 2008. godine.
