Društvo

Cerović: Mahanje crkvenim zastavama nije čin oslobođenja

Netačno se, a vrlo efikasno u Crnoj Gori provlači ideja o tome da je učestvovanje u crkvenom životu, mahanje crkvenim i vjerskim simbolima - akt pobune, demokratije i oslobođenja, slobodnog mišljenja, ocijenio je u intervjuu za Televiziju E komunikolog i psiholog Radoje Cerović.

Cerović: Mahanje crkvenim zastavama nije čin oslobođenja Foto: PR Centar
Televizija EIzvor

„To nije bilo tako čak ni u srednjem vijeku. Kako smo uspjeli da provučemo činjenicu da su mladi ljudi ponosni na takve stvari, da su ubijeđeni da će postati avangarda, da su oslobodioci, da su korak ispred. Želio bih da uputim apel ljudima, ko god želi da vjeruje, podržava neke centre koji su povezani sa vjerom – to je lični izbor,, legitimno, demokratski. Međutim, onog trenutka kada treba da misle da su zbog toga avangarda, neko ko je unio neku novu slobodu, energiju ili slobodu misli u politički prostor Crne Gore - to je ozbiljno zavaravanje“, ističe Cerović.

Svaka klerikalizacija evropskih društava je, kako objašnjava, korak unazad, a posebno klerikalizacija društava na Balkanu.

"Prvo politička etika, pa politička komunikacija. To je redosljed kojim bi trebalo da se vode političari, odnosno, donosioci odluka na javnoj sceni", dodaje Cerović. Poručuje da odgovornost za izrečeno na društvenim mrežama, nije ista kao na konferenciji za štampu.

Oportunistički odnos prema komunikaciji nije strašan, ali jeste, kako kaže Cerović, kada se reflektuje na politički poziv, tj. na smisao socijalnog, društvenog lideršipa u nečemu što se zove res publica (javna stvar).

Vjeruje, ipak, da postoji šansa da novi politički establišment napravi ozbiljan zaokret u kulturi politike.

„I dalje postoji šansa da pokažu da je odgovornost prema političkom poslu, prema izrečenoj riječi, zacrtanim ciljevima, nešto što je u prvom planu. Da oportunizam nije najvažniji, da lični interesi nisu najvažniji... U krajnjem, takvom vrstom retorike su se sticali glasovi, makar u velikom dijelu. Crna Gora ima istorijsku šansu da se pretvori u jedno odgovorno društvo, sa odgovornim liderima i vladavinom prava na ozbiljnom evropskom putu,“ poručuje Cerović.

Podilaženje biračkom tijelu, samo po sebi, ne mora da bude populizam i dio je politike, navodi on. Upozorava kada populizam može biti opasnost.

„Kada počnete da vodite identitetsku komunikaciju, gdje podilazite porivima navijačkih grupa, ekstremnim nacionalističkim frakcijama... e, to je populizam. To je ono što je uradio fašizam u Drugom svjetskom ratu, to je ono što je uradio Hitler, što smo godinama proučavali ubijeđeni da to ne može da se ponovi. A onda nas je realnost demantovala. Onog trenutka kada crnogorski političari, a neki to vrlo ozbiljno rade, podilaze takvim težnjama, to je opasna stvar,“ zaključuje Cerović.


Portal Analitika