Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kazala je da društvo u kojem se zanemaruju prava polovine stanovništva nije i ne može biti demokratsko.
“Odustajanje od ogromnog potencijala žena da doprinesu boljem životu učešćem u procesu odlučivanja i angažovanjem u važnim resorima, ozbiljan je luksuz za jednu ovako malu zemlju sa prilično ograničenim kapacitetima”, kazala je Raičević agenciji Mina.
Prema njenim riječima, u Vladi treba da budu žene koje će biti emancipatorski orjentisane, a ne one koje će nastaviti patrijarhalnu tradiciju u politici.
Raičević je podsjetila da je Centar za ženska prava tražio da u pregovorima za sastav nove Vlade učestvuje najmanje 30 odsto žena, ali da nijesu dobili nikakav zvaničan odgovor na reagovanje.
“Očekujem od nove vlasti da i bez našeg podsjećanja počne da razmišlja i djeluje u pravcu većeg uključivanja žena, ne zbog našeg reagovanja, već zato što je to demokratski, u skladu sa zakonima i Ustavom, ali prije svega - mudro i odgovorno”, rekla je Raičević.
Ona je kazala da u novom sazivu Skupštine ima 22,22 odsto žena, odnosno tri žene manje nego u prethodnom.
“To je direktna posljedica politike parlamentarnih partija na čijem su čelu muškarci, koji mahom imaju patrijarhalno shvatanje uloge žena u politici i nijesu spremni da daju prostor ženama, čak ni kad one znaju više i bolje”, smatra Raičević.
Simptomatično je, kako je navela, kako se “te žene uvijek nađu kad treba ispuniti zakonom propisanu kvotu od 30 odsto žena na izbornim listama, jer je to uslov da izborne liste budu važeće”.
Raičević je rekla da partije obično ispunjavaju samo minimum zakonskih uslova, iako ne postoji ograničenje da taj procenat bude 50 odsto, što bi zapravo bilo ispravno i pravično.
“Očito bi žena bilo još manje da nijesmo izborile kvote”, naglasila je Raičević.
Ona smatra da Skupština, kao predstavnički dom svih građana, ima posebnu odgovornost da podstiče i njeguje kulturu ravnopravnosti.
“Međutim, najnovija dešavanja ne ohrabruju. Osim niskog procenta žena, nema ih ni na čelu šest novoformiranih poslaničkih klubova. To znači da žene neće prisustvovati sjednicama kolegijuma predsjednika Skupštine”, dodala je Raičević.
Prema njenim riječima, to dalje znači da žena neće biti za stolom kada se budu razmatrala pitanja organizacije i rada Skupštine i skupštinskih odbora i dogovarale mjere za unapređivanje njenog rada, uključujuči oblast rodne ravnopravnosti.
Raičević je upitala da li je onda Skupština "kuća svih građanki i građana i motor demokratskog i evropskog razvoja Crne Gore, kako često čujemo u navodima političara”.
Ona je podsjetila da su uputili pismo predsjedniku parlamenta Aleksi Bečiću, tražeći da se ženama obezbijedi prisustvo kolegijumu predsjednika Skupštine, kao i zastupljenost od minimum 30 odsto u ukupnoj rukovodećoj strukturi.
“Bečić je odmah odgovorio, izražavajući otvorenost za naše predloge i spremnost da Skupština bude pokretačka snaga neophodnih promjena i riješenost da se učine maksimalni napori u pravcu unapređivanja položaja žena, povećanja njihove vidljivosti i zastupljenosti u institucijama države i društvenom životu Crne Gore”, navela je Raičević.
Ona je rekla da su se u crnogorskom društvu desile velike i važne promjene i da su žene u tim promjenama imale važnu ulogu.
“Ali jedna stvar ostaje konstantna - žena nema za stolom kada se odlučuje o ključnim pitanjima za naše društvo”, zaključila je Raičević.
