Ministarstvo kulture i medija Crne Gore poništilo je rješenja o vraćanju u prvobitno stanje kulturnih dobara Manastir Ćelija piperska i Manastir Duga, saznaje Pobjeda. To je urađeno nakon žalbe Mitropolije crnogorsko-primorske SPC, pa će Uprava za zaštitu kultunih dobara, koja je donijela sporna rješenja, morati da ponovi postupak.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara, podsjetimo, naložila je vraćanje u prvobitno stanje manastira Ćelija Piperska i Duga, primjenom konzervatorske mjere zaštite – restauracije – nakon što je Mitropolija crnogorsko-primorska sprovela niz nelegalnih građevinskih intervencija koje su umnogome degradirale ova dva kulturna dobra. Sudeći po utvrđenim nepravilnostima u pomenutim rješenjima, koje je konstatovalo i Ministarstvo kulture i medija, pravnici Uprave ili dobro ne poznaju pravne norme ili su lijeni da ih u cjelosti sprovode, sve na štetu zaštite kulturnih dobara Crne Gore.
PROPUSTI
Pobjeda je imala uvid u Rješenje Ministarstva kulture i medija kojim se poništava Rješenje UZKD o vraćanju u prvobitno stanje Manastira Ćelija piperska. Mitropolija je, preko Advokatske kancelarije Dalibora Kavarića iz Podgorice, izjavila žalbu Ministarstvu 27. januara prošle godine, navodeći da je Uprava za
zaštitu kulturnih dobara bitno povrijedila odredbe upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrdila činjenično stanje i pogrešno primijenila materijalno pravo.
Mitropolija je istakla da je Uprava pogrešno primijenila član 106 stav 1 tačka 1 Zakona o upravnom postupku, budući da nije utvrdila činjenično stanje samo na osnovu podataka iz službene evidencije, već je prethodno izvršila dva terenska obilaska manastira.
"Takođe, žalbenim navodima ukazano je i da je prvostepeni organ (Uprava za zaštitu kulturnih dobara) nepravilno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje jer u ožalbenom rješenju navodi da su u neposrednom okruženju manastirskog kompleksa izvedeni radovi bez saglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture Cme Gore i Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a pritom su gotovo svi radovi konstatovani i u izvještaju stručne komisije iz 2004. godine. S tim u vezi, žaliocu je nejasno zašto je prvostepeni organ čekao 18 godina za donošenje ožalbenog rješenja, kada je i imalo, kako se navodi, vremenskog arheološko-konzervatorskog smisla i mogućnosti za konkretno djelovanje po predmetnom pitanju", navodi se u Rješenju Ministarstva kulture i medija.
U žalbi se Mitropolija osvrnula i na navode Uprave u pogledu enterijera Crkve Rođenja Presvete Bogorodice, ikonostasa, zidova priprate i svoda, oltarskog prostora. Nejasno im je, takođe, na koji zakon i proceduru je UZKD mislila kada je utvrdila da je vlasnik odnosno držalac kulturnog dobra radove sprovodio bez zakonom propisane procedure, jer je u vrijeme izvođenja tih radova bio na snazi Zakon o zaštiti spomenika kulture a ožalbeno rješenje i nadzor su nastali u vrijeme važećeg Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Advokat Mitropolije je potom konstatovao da je Uprava neosnovano primijenila član 109 st. 1 i 2 Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
NAČELO ISTINE
Nakon razmatranja žalbe Mitropolije, Ministarstvo kulture i medija donijelo je odluku o poništavanju Rješenja o vraćanju u prvobitno stanje Manastira Ćelija piperska, citirajući član 11 Zakona o upravnom postupku kojim je propisano načelo utvrđivanja istine, odnosno da se u upravnom postupku moraju pravilno i potpuno utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za zakonito i pravilno odlučivanje o upravnoj stvari.
"Cijeneći sadržinu spisa predmeta, kao i navode žalioca, ovaj organ je utvrdio da su isti osnovani. U konkretnom slučaju, obrazloženje ožalbenog akta (Rješenja o vraćanju u prvobitno stanje, nap. aut.) u suprotnosti je sa dispozitivom, dok je sam dispozitiv nejasan. Naime, obrazloženje Rješenja ne sadrži sve propise na osnovu kojih je donijeta odluka sadržana u dispozitivu. Pored toga, prvostepeni organ je pogrešno primijenio citirane zakonske odredbe, imajući u vidu da činjenično stanje nije utvrdio samo na osnovu podataka iz službene evidencije, već su istom prethodila dva terenska obilaska stručnih lica tog organa, radi utvrđivanja stanja odnosnog kulturnog dobra", navodi se u Rješenju Ministarstva kulture i medija.
Pravnicima Ministarstva bilo je sporno i što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara zatražila vraćanje u prvobitno stanje na osnovu odobrenog projekta od strane ovog organa, a u obrazloženju nije navela da li je moguće vratiti manastir u prvobitno stanje. S tim u vezi su podsjetili na odredbu člana 109 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kojom je definisano da ako se na kulturnom dobru izvode ili su izvedeni radovi bez konzervatorskog projekta na koji je data saglasnost, Uprava će rješenjem obustaviti izvođenje radova i naložiti da se, ukoliko je to moguće, kulturno dobro vrati u prvobitno stanje, te utvrditi odgovarajuće mjere zaštite za sprečavanje rizika od oštećenja ili uništenja kulturnog dobra.
"Ako se kulturno dobro ne može vratiti u prvobitno stanje vlasnik odnosno držalac kulturnog dobra i izvođač radova na kulturnom dobru dužni su da državi plate štetu u iznosu stvarne vrijednosti tog kulturnog dobra", podsjetilo je Ministarstvo.
KO JE VLASNIK?
Pravnici Ministarstva su, takođe, utvrdili da spisi predmeta ne sadrže list nepokretnosti za nepokretno kulturno dobro Manastir Ćelija piperska, pa su podaci o vlasništvu preuzeti iz elektronske evidencije o nepokretnostima Uprave za nekretnine Crne Gore, odnosno sa sajta www.ekatastar.me. Evidencija je pokazala da je nosilac prava svojine tog kulturnog dobra Manastir Ćelija.
"S tim u vezi, ovom organu je nejasno kako se Mitropolija crnogorsko-primorska pojavljuje kao vlasnik istog, pa se posebno ukazuje da prvostepeni organ (Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nap. aut.) pri ponovnom odlučivanju u konkretnoj upravnoj stvari vodi računa o nosiocu prava svojine za odnosno kulturno dobro", navodi se u Rješenju Ministarstva kulture i medija, uz napomenu da je UZKD dužna da sprovede ispitni postupak, te omogući stranci da učestvuje u upravnom postupku radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su od značaja za donošenje upravnog akta.
Donekle slične razloge za poništavanje Rješenja o vraćanju u prvobitno stanje, kako saznaje Pobjeda, Ministarstvo je navelo i u slučaju Manastira Duga.
Nema zaštićene okoline Manastira Duga, čeka se postupanje urbanističko-građevinske inspekcije
Uprava za zaštitu kulturnih dobara konačno je odgovorila Upravi za inspekcijske poslove u vezi sa zaštićenom okolinom Manastira Duga, budući da je inspektorka UIP-a Dragana Bošković-Drobnjak više puta tražila da joj se dostavi dokumentacija kojom je na zakonit način definisana granica, kako bi postupala u vezi sa nelegalnom izgradnjom velikog konaka u dvorištu manastira. Poslije višenedjeljnog odugovlačenja, iz Uprave su 3. marta odgovorili da „posjeduju dokumentaciju kojom je predložena zaštićena okolina kulturnog dobra“. Jednostavnije rečeno, Uprava ima akte koji predlažu da, shodno zakonskoj proceduri, treba zaštititi okolinu i definisati granice kulturnog dobra Manastir Duga, ali tu proceduru (revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore, nap. aut.) nikada do kraja nijesu sproveli.
Nelegalni konak u dvorištu Manastira Duga
Na taj način je potvrđeno ranije pisanje Pobjede o nepostojanju zaštićene okoline i granica kulturnog dobra Manastira Duga, što naravno onemogućava inspektorku za kulturna dobra da postupa shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru i Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Jedino što je inspektorka u ovom slučaju mogla jeste upućivanje inicijative za postupanje urbanističko-građevinskoj inspekciji, koja se nalazi u sklopu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. To je za Pobjedu potvrđeno i iz Uprave za inspekcijske poslove.
"Kako Zakon o zaštiti kulturnih dobara ne poznaje termin „predložena zaštićena okolina“, inspekcija za kulturna dobra u ovom dijelu nema nadležnosti za vršenje nadzora. Shodno navedenom, ista je proslijeđena urbanističko-građevinskoj inspekciji na dalje postupanje u okviru svojih nadležnosti", saopšteno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.
Međutim, inspektorka je još u novembru prošle godine podnijela inicijativu za postupanje urbanističko-građevinske inspekcije vezano i za nelegalne radove kod Manastira Moračnik, potom za radove na Manastiru Ćelija piperska i ove godine za Manastir Kosijerevo, a do danas iz te inspekcije UIP-u nijesu dostavljene povratne informacije o tome da li je inspekcija izlazila na teren i šta su rezultati postupanja. Takođe, iz Uprave je saopšteno i da Manastir Kosijerevo nije prihvatio odgovornost i prekršajni nalog zbog nelegalnih radova, tj. izgradnje glomaznog konaka u dvorištu manastira, te je i taj postupak pred nadležnim Sudom za prekršaje.
UZKD ignoriše novinarska pitanja
Povodom odluke Ministarstva kulture i medija da poništi rješenja o vraćanju u prvobitno stanje za manastire Ćelija piperska i Duga, Pobjeda je prošlog utorka poslala pitanja i Upravi za zaštitu kulturni dobara. Do zaključenja ovog broja
Pobjede, novi direktor Uprave Balša Perović ignorisao je novinarska pitanja, te smo tako ostali uskraćeni za obrazloženje zašto je došlo do radikalnih grešaka u upravnom postupku, te kada će ponoviti postupke za Ćeliju pipersku i Dugu
