Sve se dešava uoči presude Vrhovnog suda, kojom bi mogao biti ukinut zaštićeni status nekih domorodačkih teritorija, čime bi one postale otvorene za eksploataciju – prije svega za rudarstvo i agrobiznis.
Brazilski zakon trenutno priznaje kao domorodačke teritorije samo one na kojima su plemena živjelaa 1988. godine, u momentu kada je proglašen Ustav Brazila. No, predstavnici autohtonih zajednica ističu kako tada nijesu priznate teritorije koje im pripadaju istorijski, a sa kojih su protjerivani tokom prošlosti, a naročito u doba vojne diktature od šezdesetih do osamdesetih.
U slučaju da Vrhovni sud presudi kako pomenute granice iz 1988. ostaju na snazi, a da pritom ukine zaštićeni status za dio teritorija, lideri zajednica upozoravaju kako bi u pitanje bio doveden i sam opstanak pojedinih plemena.
Naravno, u međuvremenu su na vlast u Brazilu došli ljevičari predvođeni Lulom da Silvom, koji prema pitanju domorodačkih plemena imaju znatno senzibilniji pristup, pri čemu se protive eksploataciji dobara na teritorijama koje pripadaju autohtonim zajednicama.
Pritom, Lulina je vlast nedaavno potpisala uredbu kojom je država priznala novih šest autohtonih teritorija, ovlastivši time plemena da zauzmu zemlju, uz ekskluzivno pravo korišćenja njenih resursa.
No, autohtone zajednice sada traže od vlasti da se izjasni o granicama svih teritorija, a ekolozi naglašavaju kako je zaštita rezervata u kojima žive domoroci jedan od najboljih načina kako bi se zaustavilo uništavanje Amazona.
