"Crnoj Gori je 2023. godine izbor predsjednika odlučen u drugom krugu izbora po prvi put nakon obnove nezavisnosti, i tek treći put od uvođenja višestranačja. Zakon o izboru predsjednika Crne Gore usvojen 2007. godine se primjenjivao prvi put za drugi krug izbora, pri čemu je uočena nedostatna regulacija drugog kruga, koji je tretiran kroz samo tri kratka člana/icu zakona", ukazali su u CDT-u.
U toku izbornog procesa pojavile su se brojne praktične i pravne nedoumice, koje su se odnosile na rokove za izborne radnje, uticaj prigovora i žalbi na proglašenje rezultata prvog i održavanje drugog kruga, sastav organa za sprovođenje izbora i prava opunomoćenih predstavnika/ca u drugom krugu, mogućnost akreditovanja posmatrača/ica itd.
"DIK je ove nejasnoće uspješno rješavala i kroz zaključke i uputstva stvarala pravnu praksu. Ova rješenja u okviru predstojeće izborne reforme treba da budu iskorišćena i inkorporirana u izborno zakonodavstvo, u cilju zaokruživanja pravnog okvira za drugi krug izbora", istakli su u CDT-u.
