"Tako, na biračkim mjestima postoje prepreke od fizičkog pristupa, preko prepreka u pristupu glasačkoj kabini i kutiji, samostalnosti i tajnosti glasanja, do procedura i materijala (ne)pristupačnog osobama s oštećenjem vida.
Takođe, samo odvijanje kampanje nije pristupačno u dovoljnoj mjeri za sve kategorije OSI, kako ona u medijima, tako i kampanja na terenu", navodi se preporuci CDT-a.
Dodatno, ovakvo stanje u segmentu aktivnog prava glasa reflektuje se na pasivno biračko pravo, pa je, poručuju, ishod mala zastupljenost osoba s invaliditetom na izbornim listama, pa samim tim i u lokalnim i državnim parlamentima.
"U tom kontekstu, neophodne su izborne reforme u cilju adekvatnijih odredbi u segmentu pristupačnosti biračkih mjesta, izbornog procesa i materijala, kao i pasivnog biračkog prava, ali i obavezne obuke organa za sprovođenje izbora jer se ispostavilo da su izborne komisije i birački odbori najodgovorniji za diskriminaciju na terenu, odnosno uslove tokom izbornog dana i kršenje samostalnosti i tajnosti glasanja. Za kršenje ovih odredbi neophodno je predvidjeti i adekvatne sankcije kako one ne bi ostale mrtvo slovo na papiru", zaključuje CDT.
