On je upućen predsjednicima države, Skupštine i Vlade, Milu Đukanoviću, Aleksi Bečiću i Dušku Markoviću, mandataru za sastav nove vlade Zdravku Krivokapiću, predsjednici Savjeta statističkog sistema Vesni Karadžić, direktorici Uprave za statistiku (Monstat) Gordani Radojević i šefovima poslaničkih klubova u Skupštini.
U inicijativi koju je uputio CDT, navodi se da je ona u skladu sa budućim EU obavezama Crne Gore koje, kako se navodi, podrazumijevaju da se popisi sprovode registraciono, bez izjašnjavanja građana.
“Dosadašnji konvencionalni način prikupljanja i obrade podataka je prevaziđen, zastario i manje pouzdan. Vlada je u toku mandatnog perioda 2016-2020. godine počela pripremne aktivnosti u ovom pravcu, ali one nijesu završene na vrijeme, pa će se i ovaj popis sprovoditi na ovaj, konvencionalni način”, navodi CDT u dopisu.
Tvrde i da su u ovu priču ušli radi kvalitetnijeg demokratskog dijaloga relevantnih društvenih aktera o budućem popisu, a prije početka zvanične javne rasprave o novom tekstu zakona.
Objašnjavaju da su u prethodnih godina analizirali pozitivne i negativne efekte dosadašneg pristupa popisu i da je cilj inicijative, kako navode, osnaživanje poštovanja Ustava, prihvatanje modernih statističkih praksi prosvećenih društava i usmjeravanje politike sa nacionalnih na druga važna društvena pitanja.
“Bolje informisani građani nemaju dilemu da je popis statistička akcija koja treba da olakša, podupre i usmjeri državne politike. Međutim, u Crnoj Gori vlada uvriježeno mišljenje da se popis odvija radi izjašnjavanja građana o vjeri, naciji i jeziku. Zbog toga je naš predlog usmjeren i na osnaživanje principa građanske države koje proklamuje Ustav. Njime se ne određuju većinski i manjinski narodi niti se bilo koja važna ustavna obaveza ili politika države, izuzev zaštite identiteta manjina, veže za etničku pripadnost građana”, pojašnjavaju iz CDT-a.
Navode da bi nastavak dosadašnjih praksi značio nastavak politike razaranja društvenog bića Crne Gore na vjerske i nacionalne okvire i dodatno udaljavanje od principa građanske države.
“Shvatanje popisa kao takmičenja između Crnogoraca i Srba, Bošnjaka i Muslimana, kao nadmetanja građanskog i nacionalnog i slično, imaće dugoročne negativne posljedice za naše društvo. To se već moglo vidjeti u prethodnom desetogodišnjem period”, upozoravaju iz CDT-a.
Podsjećaju da je Ustav dao odrednicu službenog i jezika u službenoj upotrebi, ali da izuzev ostvarivanja manjinskih jezičkih prava, ta informacija, navode, nema značajniju praktičnu upotrebu u pravnom sistemu.
Navode da opšti Zakon o obrazovanju i vaspitanju precizira kada se mogu koristiti jezici u službenoj upotrebi, tako da nije potrebna informacija o procentu građana koji ga govore.
“Ustav garantuje pravo na slobodu vjeroispovijesti i njime se ni na jedan način ne postavlja kao relevantna informacija o broju ili procentu vjernika pojedine vjerske zajednice, ateista ili agnostika. Pored ovoga, ni u toku dugotrajne i intenzivne debate o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, nijesmo mogli pronaći da je bilo ko od relevantnih aktera zagovarao uvođenje, na popisu zasnovanih, benefita ili ograničenja za osnivanje i funkcionisanje ovih zajednica. Podatak o vjerskoj (ne)pripadnosti, prosto nije od značaja za vođenje državnih politika”, kažu iz CDT-a.
Dodaju da razumiju da postoje građani i političke snage kojima su presudno važne vjerska i nacionalna pripadnost, ali da smatraju da su za građane važniji pravedna država, visina zarada, uslovi stanovanja, kvalitet usluga države, pravednija raspodjela dobara, rodna ravnopravnost, ali navode da bi nastavak dosadašnjih popisnih praksi značajno potrošio energiju i reformski kapacitet buduće vlade i u toku sprovođenja popisa i nakon njega.
