“Ipak,veoma je nizak procenat onih koji imaju vještinu samostalnog donošenja odluke što jeste, a što nije prihvatljivo mišljenje i ponašanje.Ovakvo stanje korespondira sa neuspjesima koje crnogorski đaci pokazuju na međunarodnim takmičenjima, ali i sa činjenicom da je Crna Gora na 52. mjestu od 79 zemalja učesnica PISA testiranja”, kazali su oni.
Takođe, kako navode, svjedočimo klonuću obrazovnih potencijala, posustajanju poštovanja zakonskih regulativa koje se odnose na oblast obrazovanja, nezadovoljstvu učenika onim što škola pruža, roditelja time što djeca postižu, demotivaciji nastavnika kao i nedostacima vizija rukovodilačkih struktura.
“Ministri kojima je povjereno više od 13.000 zaposlenih, 168 osnovnih škola, 70 157 učenica i učenika osnovnoškolskog uzrasta, 55 srednjih škola, 24 970 srednjoškolki i srednjoškolaca pokazuju nedovoljnu svijest o odgovornosti koju ove brojke sa sobom nose”, rekli su.
Nedovoljna svjesnost očigledna je, kako kažu, kod onih koji se olako prihvataju ove funkcije i prvo za šta se opredjeljuju su brojna kadrovska razrješenja i postavljanja na rukovodeće funkcije, ili kako je to svima poznato prilikom čestih formiranja Vlada, političke partije ovo Ministarstvo smatraju nekom vrstom neadekvatne ponude.
“Crna Gora je još 2008. godine uvela Medijsku pismenost kao izborni predmetni sadržaj u tadašnjih deset gimnazija. Interesovanje za predmetne sadržaje uvijek je zavisilo od atmosfere koju kreira školska uprava, pa je tek u rijetkim prilikama broj đaka koji biraju ovaj predmet rastao. Budući da dvostruko više đaka upisuje srednje stručne škole, dalekosežne posljedice koje možemo naslutiti jeste da je to dvostruko više punoljetnih građana koji nijesu bili u prilici da razviju „zdravu skepsu“.Nakon pritisaka izvršenog od strane civilnog sektora, uz podršku motivisanih pojedinki i pojedinaca zaposlenih u obrazovnom sistemu, došlo je do uvođenja Medijske pismenosti kao izbornog predmeta koji pripada završnom ciklusu osnovnoškolskog obrazovanja (VII, VII,IX) razred. O brojkama i učincima će biti moguće govoriti po završetku 2023/24 godine”, saopštili su iz CDT-a.
Ovo su, prema njihovim riječima, najvažniji zaključci analize “Dezinformacije i obrazovanje” autorke Svetlane Jovetić Koprivice, koju je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pripremio u okviru svojih aktivnosti na polju borbe protiv dezinformacija i negativnih stranih uticaja.
“Objavljivanjem ove publikacije i želimo pokrenuti dijalog i razmjenu mišljenja koji bi doveli do definisanja modela razvoj medijske pismenosti koji bi bio najbolji za Crnu Goru”, rekli su.
Kao jedno od mogućih rješenja koje se nudi u analizi navode potpuni obuhvat đaka i nastavnika obukama o medijskoj pismenosti, što nije jednostavno ali svakako nije nemoguće.
“Medijska pismenost društva ne može biti odgovornost samo onih koji rade u obrazovanju, pa obuke iz ove oblasti treba organizovati u vojsci, policiji, zdravstvu, sudstvu, u svim lokalnim upravama, te u svim servisima javnih ustanova Crne Gore”, zaključili su u saopštenju.
