Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) prije deset godina, kao “poklon” povodom decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore, objavila prvi tom Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika.
"Rječnik, predstavljen u aprilu 2016. godine, CANU je već u septembru iste godine povukla iz upotrebe. Razlog su bile uvredljive i neprihvatljive odrednice koje su se odnosile na Bošnjake, Albance i pripadnike islamske vjeroispovijesti, kao i pogrešni navodi o antifašizmu", podsjeća koordinatorka programa Aktivno građanstvo CGO-a, Sara Čabarkapa.
Razmjere tog skandala su, podjseća Čabarkapa,bile tolike da je Skupština Crne Gore 30. jula 2016. godine usvojila Rezoluciju kojom se traži povlačenje Rječnika i izvinjenje CANU. Za Rezoluciju su glasala 42 poslanika, bez ijednog glasa protiv ili uzdržanog. Predlagači su bili poslanici Nik Đeljošaj i Genci Nimanbegu.
"Uprkos tome, tadašnja predsjednica Savjeta za izradu Rječnika, Tatjana Bečanović, javno je saopštila da Rječnik neće biti povučen niti da će biti upućeno izvinjenje. U Rezoluciji o rječniku Crnogorske akademije nauka i umjetnosti pozivaju se Skupština i Vlada Crne Gore da obezbijede finansijsku podršku za pripremu i objavljivanje korigovanog izdanja, uz angažovanje “ukupnog naučnog potencijala u Crnoj Gori”. CGO sa žaljenjem konstatuje da ovo nikada nije urađeno", navodi Čabarkapa.
Ona poručuje da "deset godina kasnije, ne samo da prvi tom nije revidiran, već rad na Rječniku nije ni nastavljen".
"Danas se na sajtu CANU među publikacijama mogu naći tek korice ovog izdanja, kao podsjetnik na još jedan neuspješan projekat koji su platili građani i građanke Crne Gore. Po podacima kojima raspolaže CGO taj prvi, brzo povučeni iz upotrebe, tom je koštao 47.362,08 eura, tako da su to najskuplje korice jedne nepostojeće publikacije", navodi Čabrakapa.
U odgovoru CGO-u, koji se, kako navodi Čabarkapa, odnosio na revidiranje prvog toma Rječnika, CANU se pozvala na raniju odluku svog Predsjedništva iz decembra 2016. godine, prema kojoj bi rad na Rječniku, u zavisnosti od budžetskih sredstava, trebalo da nastavi Leksikografski centar.
"Kako je Leksikografski centar naučnoistraživačka jedinica CANU, jasno je da bi CANU morala imati informacije o eventualnom napretku, pod uslovom da ga je uopšte bilo. Iako javnosti nije poznato da je donijeta formalna odluka o obustavi rada na Rječniku, ovaj projekat se nakon 2016. godine više ne pojavljuje među aktivnostima CANU. Bez „poklona“ za desetogodišnjicu od obnove nezavisnosti već smo ostali, a za jubilej od 20 godina sličnih projekata nema ni u najavi", ističe Čabarkapa.
Poručuje da "posebno zabrinjavajuća činjenica da sporni sadržaji iz prvog toma nikada nijesu revidirani, što ukazuju na ozbiljno nerazumijevanje vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora, kao i na izostanak odgovornosti rukovodstva CANU upravo te vrijednosti brani kroz svoj rad".
"Ukoliko CANU za deceniju uspjela da revidira čak ni prvi tom Rječnika sa nacionalističkim i šovinističkim odrednicama, a znamo da na Enciklopediji Crne Gore, koja će građane i građanke do kraja ove godine koštati skoro million eura, radi i ratni huškač Milan Stojović, opravdano je pitati se hoće li i Enciklopedija biti projekat slične sudbine kao Rječnik.
Konačno, ako CANU izbjegava da se se bavi stanjem u društvu u Crnoj Gori jer je, navodno, fokusirana na projekte, onda je legitimno pitanje - zašto ti projekti nemaju jasne rokove, indikatore postignuća i jasno određenu odgovornost za njihovu realizaciju?", pita Čabrakapa.
