"Povodom 101. godišnjice zločina u Šahovićima , Bošnjačko vijeće izražava duboki pijetet prema žrtvama i poziva državne i opštinske institucije da obezbijede uslove za memorijalizaciju i dostojanstveno sjećanje na stradanje Bošnjaka u mirnodopskom periodu Kraljevine SHS. Teški zločin i progon stanovništva islamske vjeroispovijesti, etničko čišćenje u Šahovićima počinjeno je 9. i 10. novembra 1924. godine, u mirnodopskim uslovima u Kraljevini SHS. U noćnom pohodu naoružane grupe od 2000 “osvetnika”, uz logistiku žandarma, napadnuta su domaćinstva u Šahovićima i Pavinom Polju, ubijeno je više stotina muškaraca, žena i djece, a imovina opljačkana i pretvorena u zgarišta", navodi se u saopštenju Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.
Kako navode: “Mnogi hrišćani su se kasnije stidjeli toga što su počinili”, zapisao je Milovan Đilas u knjizi Besudna zemlja, a danas bi se mnogi poslanici u parlamentu trebali stidjeti što nijesu glasali da se u Skupštini raspravlja o ovom teškom zločinu.
"U decembru prošle godine nije bilo većine u Skupštini Crne Gore da se u Dnevni red uvrsti predlog Rezolucije o genocidu u Šahovićima. Nije bilo snage ili političkog interesa da se istini pogleda u oči i ovaj zločin osudi. No, bez obzira na tu realnost, Bošnjaci nikada neće zaboraviti, niti odustati od zahtjeva da se obezbijedi institucionalizacija sjećanja i memorijalizacija, koja podrazumijeva obilježavanje mjesta stradanja i uspostavljanje zvaničnih datuma sjećanja na stradanja u Šahovićima. Jer sjećanje na Šahoviće nije samo moralna i ljudska potreba, već obaveza prema žrtvama i civilizacijska dužnost", istakli su oni.
Pozivaju sve predstavnike političkih subjekata, vjerskih organizacija i mještane Bijelog Polja da razumiju ljudsku i civilizacijsku potrebu i obavezu da se brojnim žrtvama omogući izgradnja spomen-obilježja za dostojanstveno sjećanje potomaka i nas kao evropskih građana.
"Pokolj u Šahovićima je istorijska sramota za Crnu Goru, bez obzira što tih godina formalno nije ni postojala, ali činjenice vezane za ovaj zločin i te kako su važne da se nađu u obrazovnim programima, kako bi upozoravale na sve pojave koje su nedopustive u civilizovanom društvu", zaključili su.
