Svijet

Bugarska dobila prvu predsjednicu: Ko je Iliana Jotova

Do pobjede je došlo nakon neizvjesnog prvog kruga održanog 25. oktobra, u kojem nijedan kandidat nije osigurao većinu potrebnu za direktnu pobjedu

Google

Dodaj Analitiku među omiljene izvore na Google-u

Bugarska dobila prvu predsjednicu: Ko je Iliana Jotova Foto: Reuters
Portal AnalitikaIzvor

Vršiteljka dužnosti predsjednika Bugarske, Iliana Jotova, pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora, pokazali su gotovo konačni rezultati Centralne izborne komisije objavljeni danas, čime je postala prva izabrana žena na čelu države u Bugarskoj.

Nakon obrade 99,95 % zapisnika s biračkih mjesta, kandidatski par Jotova-Valčev osigurao je 57,58 % glasova, što iznosi približno 1,1 milion glasačkih listića. Njihovi protivnici, Andrej Gjurov i Georgi Kandev, dobili su 39,47 %, odnosno oko 749.500 glasova.

Približno 2,95 % birača odabralo je opciju kojom su iskazali da ne podržavaju nijednog od kandidata.

Do pobjede je došlo nakon neizvjesnog prvog kruga održanog 25. oktobra, u kojem nijedan kandidat nije osigurao većinu potrebnu za direktnu pobjedu. 

Jotova je prethodno obnašala dužnost potpredsjednice Bugarske, a u januaru je postala vršiteljka dužnosti predsjednice nakon ostavke Rumena Radeva, koji se povukao s funkcije kako bi učestvovao na parlamentarnim izborima, piše moderndiplomacy.eu.

Radev je potom pobijedio na parlamentarnim izborima i podržao kandidaturu Jotove za predsjednicu. Njegova politička orijentacija privukla je pažnju, pri čemu mnogi politički analitičari smatraju da je njegova politička opcija naklonjena Kremlju.

Pobjeda Jotove stoga predstavlja kontinuitet s političkim taborom Radeva, posebno kada je riječ o pitanjima vanjske politike.

Rat u Ukrajini ostaje ključno vanjskopolitičko pitanje

Stav Bugarske o ratu u Ukrajini vjerovatno će ostati važno pitanje i nakon predsjedničkih izbora.

I Jotova i Radev zalagali su se za diplomatsko rješenje sukoba, ističući da prednost daju pregovorima kao načinu za okončanje rata.

Njihov stav dolazi u vrijeme širih podjela u Evropi oko toga kako pristupiti ruskoj invaziji na Ukrajinu i budućnosti diplomatskih odnosa s Moskvom.

Izborom na ovu funkciju, Jotova postaje prva izabrana žena na čelu bugarske države, dok njena povezanost s Radevom osigurava kontinuitet u predsjedničkom vodstvu zemlje, kao i jasno opredjeljenje za diplomatsko rješavanje rata u Ukrajini.

Ko je Ilijana Jotova?

Ilijana Jotova rođena je 1964. godine u Sofiji, piše bugarska agencija BTA, pozivajući se na podatke objavljene na internet stranici Predsjedništva. Završila je Francusku jezičku gimnaziju „Alfons de Lamartin“ br. 9 i diplomirala bugarsku filologiju na Univerzitetu „Sveti Kliment Ohridski“ u Sofiji.

Usavršavala se u Nacionalnoj školi za administraciju u Francuskoj (ENA – École nationale d’administration), kao i u Centru za evropske studije u Strazburu (Centre des Études Européennes de Strasbourg).

Političkom angažmanu prethodilo je novinarstvo. Od 1990. do 1997. godine radila je na Bugarskoj nacionalnoj televiziji kao reporterka, urednica, voditeljka programa i direktorka Direkcije za informativni program i aktuelna pitanja.

Nakon toga je do 2007. rukovodila Pres-centrom Nacionalnog savjeta Bugarske socijalističke partije (BSP). Bila je članica Nacionalnog savjeta BSP-a od 2000. do 2016. godine.

U januaru 2006. izabrana je za zamjenicu predsjednika Gradskog odbora BSP-a u Sofiji, funkciju koju je obavljala do 2012. godine. Iste godine postala je članica Izvršnog biroa Nacionalnog savjeta BSP-a, u kojem je ostala do 2016.

Poslanica u 40. sazivu Narodne skupštine Bugarske bila je od 2005. do 2007. godine. Tokom tog perioda obavljala je i funkciju predsjednice bugarske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Frankofonije, kao i zamjenice predsjednika bugarske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PACE).

Od juna 2007. bila je poslanica Evropskog parlamenta u okviru Poslaničke grupe Progresivnog saveza socijalista i demokrata. U tom periodu, do 2017. godine, bavila se pitanjima zaštite potrošača, ribarstva, peticija i građanskih sloboda, piše u njenoj biografiji, objavljenoj na sajtu historyofbg.com.

U Evropskom parlamentu bila je angažovana i na pitanjima odnosa EU i Crne Gore, te je od 2014. do 2017. godine bila potpredsjednica Delegacije u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Crne Gore, navodi se na sajtu Evropskog parlamenta.

Tečno govori francuski jezik, a služi se ruskim i engleskim. Udata je i ima jednog sina.



Ne propustite nijednu vijest
Preuzmite aplikaciju Portala Analitika za brže, jednostavnije i personalizovano čitanje vijesti na telefonu.
Dostupno na Apple prodavniciDostupno na usluzi Google Play
Zapratite nas
Najnovije vijesti, svakog dana, na vašim omiljenim aplikacijama.
Portal Analitika