Talar Moukhtarian, docentica za mentalno zdravlje na Medicinskom fakultetu u Varviku, ističe da često buđenje u drugom dijelu noći može imati ozbiljne posljedice za um i tijelo.
Priroda sna i noćna buđenja
Moukhtarian objašnjava da se većina ljudi probudi nekoliko puta tokom noći, ali toga se ne sjećaju jer odmah ponovno zaspu. Problem nastaje kada ostanemo budni, jer se tada prekidaju važni dijelovi ciklusa spavanja, što može dovesti do umora i poteškoća s koncentracijom tokom dana.
"San se ne odvija u jednom neprekinutom nizu. Tokom noći mozak prolazi kroz ponavljajuće cikluse spavanja koji traju između 90 i 110 minuta. Svaki ciklus uključuje nekoliko faza: lagani san, duboki san i REM fazu, tokom koje najviše sanjamo. Većina odraslih prođe kroz četiri do šest takvih ciklusa svake noći ", pojašnjava profesorica, prenosi Index.hr.
Kako se približavamo kraju svakog ciklusa, san postaje lakši. Upravo tada najčešće dolazi do kratkog buđenja, jer se tijelo počinje pripremati za dan povećavajući nivo kortizola, hormona stresa.
Stres, kofein i alkohol kao glavni krivci
Iako je povremeno buđenje normalan dio spavanja, problem nastaje ako je um opterećen stresom i brigama.
"Ako vam je um već preplavljen brigama o poslu, vezama ili svakodnevnim pritiscima, kratko buđenje može se brzo pretvoriti u potpuno razbuđivanje i pretjerano razmišljanje. Noću je manje ometanja pa misli koje se tokom dana čine podnošljivima noću mogu djelovati puno intenzivnije", kaže Moukhtarian.
Dodaje da su stres i ruminacija, odnosno neprestano vrtenje istih misli, snažno povezani s nesanicom.
Osim stresa, buđenje u sred noći mogu uzrokovati i dvije najčešće konzumirane namirnice: kofein i alkohol. Alkohol može pomoći da brže zaspimo, ali često uzrokuje isprekidan san iz kojeg se lakše budimo. Kofeinu, s druge strane, treba više od šest sati da se razgradi u organizmu, pa može poremetiti san čak i ako ga konzumiramo kasno poslije podne.
Stručnjakinja ističe i druge uzroke koji mogu narušiti san, poput neredovnog rasporeda spavanja ili predugog korištenja mobilnog telefona u krevetu. Ipak, visok nivo stresa te kafa ili alkohol konzumirani kasnije tokom dana ostaju među najčešćim uzrocima problema.
Što možete učiniti?
Profesorica Moukhtarian nudi nekoliko savjeta za one koji se suočavaju s ovim problemom, koji može prerasti u kroničnu nesanicu ako se ne riješi.
"Male promjene u rutini mogu pomoći tijelu da se vrati u stabilniji ritam. To se često naziva dobrom higijenom spavanja. Održavanje dosljednog vremena buđenja, čak i nakon loše prospavane noći, pomaže regulisanju biološkog sata i stabilizovanju obrazaca spavanja", savjetuje ona.
Preporučuje i odvajanje vremena za opuštanje prije spavanja, ograničavanje unosa kofeina i alkohola kasnije tokom dana te stvaranje mirnog okruženja za spavanje.
"Ako dugo ležite budni, može pomoći da nakratko ustanete iz kreveta i radite nešto opuštajuće dok ponovno ne osjetite pospanost. Tako se prekida povezanost kreveta s budnošću. Upravljanje stresom tokom dana takođe može pomoći, jer smanjuje vjerovatnost da ćete u krevet otići već napeti. Vođenje dnevnika, joga, meditacija, vježbe disanja i mindfulness mogu pomoći da se um umiri prije spavanja", kaže Moukhtarian.
Dodaje da, iako buđenje oko tri ujutro može biti uznemirujuće, razumijevanje tjelesnih procesa te uticaja stresa i svakodnevnih navika može pomoći da takve situacije ne doživljavamo toliko alarmantno.
