Te posebnosti koje proističu iz nacionalne i jezičke samoidentifikaciije prepoznate su i ugrađene u Ustavu Crne Gore, u čemu je Bošnjačka stranka dala ključni doprinos.
Nacionalni identitet Bošnjaka i njegovo pravo na imenovanje svog maternjeg – bosanskog jezika, trajna su tekovina savremene i multietničke i građanske Crne Gore, u čijem su utemeljenju pripadnici bošnjačkog naroda nesebično učestvovali.
Implementacija sadržaja iz bošnjačke književnosti i jezika kroz obrazovni nastavni plan i program mora biti prioritet u očuvanju bosanskog jezika na ovim prostorima.
Pravo na obrazovanje na maternjem jeziku spada u temeljna ljudska i manjinska prava i ono je osnov očuvanja nacionalnog identiteta naroda i zajednice. Ustavnim rješenjima i zakonskim normama ustanovljena je upotreba bosanskog jezika u našoj državi, ali implementacija sadržaja iz bošnjačke književnosti i jezika nije na zadovoljajućem nivou.
Smatramo da su što hitnije nužne reforme u ovoj oblasti, jer su nam potrebni obuhvatniji nastavni planovi i programi i mnogo znanja, kompetencija i odlučnosti kod nastavnog kadra da se nađu odgovarajući modeli da bi se ovaj proces osnažio.
Podsjećamo da brojna međunarodna dokumenta obavezuju države da pripadnicima svih nacionalnih zajednica, pogotovo manjinskih, obezbijede primjenu obrazovanja na maternjem jeziku, kroz definisane planove i programe i na taj način stvore mehanizme koji će osigurati njihovu autohtonost, posebnost i opstajanje.
Ujedno, podsjećamo i na važnost popisnog očuvanja ovih kategorija kroz nacionalno iskazivanje imena Bošnjak i imenovanje svog maternjeg- bosanskog jezika. Jezik je svojevrsna lična karta jednog naroda. Obaveza je svih da ga čuvamo, jer je on pečat našeg postojanja i trajanja.
