Brutalne prijetnje novinarima zbog profesionalnog rada, političarima zbog javno izrečenih stavova, ali i građanima koji se usude da drugačije misle, postale su gotovo svakodnevna pojava u Crnoj Gori. Društvene mreže pretvorene su u prostor u kojem se govor mržnje i pozivi na nasilje šire bez zadrške, dok sagovornici Portala ETV upozoravaju da politička polarizacija, rast ekstremnog diskursa i nedovoljno odlučna reakcija institucija stvaraju ambijent u kojem se prijetnje normalizuju.
Poručuju da država mora poslati jasnu poruku da nijedna prijetnja neće ostati bez odgovora, jer je u suprotnom ugrožena ne samo bezbjednost pojedinaca, već i sloboda javne riječi i demokratski poredak.
Kračković: Naše društvo je snažno politički polarizovano i nije tolerantno prema drugačijem mišljenju
Predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković, odgovarajući na pitanja Portala ETV, ocjenjuje da su društvene mreže, politička polarizacija i sve izraženiji ekstremni diskurs stvorili ambijent u kojem su prijetnje postale gotovo svakodnevna pojava.
Ključni faktori su rast i sveprisutnost društvenih mreža koje postaju jedan od glavnih kanala za širenje govora mržnje, a samim tim i prijetnji.
"Drugi važan faktor je rast takozvanih "desnih tema" u javnom prostoru, odnosno jačanje desničarskog diskursa. Naše društvo je snažno politički polarizovano i nije tolerantno prema drugačijem mišljenju. Takva situacija postojala je i ranije, ali kada se svi ovi faktori spoje, dobija se plodno tlo za rast prijetnji prema novinarima i političarima", upozorava Kračković.
Govoreći o tome kako zaustaviti ovakav trend, Kračković ističe da odgovornost nije samo na onima koji prijetnje trpe, već prije svega na institucijama koje moraju reagovati brzo i odlučno.
"Potrebno je dosljedno prijavljivati sve prijetnje i slučajeve govora mržnje nadležnim organima. Istovremeno, i oni moraju biti mnogo proaktivniji u njihovom otkrivanju. Veoma je važna i reakcija pravosuđa - kazne moraju biti strože kako bi imale efekat odvraćanja. Uz to, potrebna je jednoglasna osuda javnosti svih ovih slučajeva, što često nije slučaj, već se reaguje u skladu sa ideološkim i političkim simpatijama", poručuje predsjednik Sindikata medija.
Na pitanje da li su sve učestalije prijetnje dovele do autocenzure među novinarima, Kračković kaže da one izazivaju ozbiljnu uznemirenost, ali da još nijesu uspjele da uguše profesionalni rad medija.
"Mislim da, uprkos rastu broja prijetnji novinarima posljednjih godina, pri čemu su onlajn prijetnje postale među najčešćim oblicima ugrožavanja njihove sigurnosti, to nije dovelo do značajnije autocenzure. Naravno, mnoge prijetnje izazivaju uznemirenost i sigurno utiču na pristup pojedinim temama, ali praksa nije pokazala da se zbog toga izbjegavaju teme ili moćni pojedinci. Svakako, rast autocenzure značajno bi potkopao pravo javnosti na informisanost i samu slobodu medija", zaključuje Kračković.
Aprcović: Prijetnje se moraju shvatiti ozbiljno, slobodni mediji su temelj demokratije
Da prijetnje nisu samo statistika, već iskustvo koje ostavlja dubok osjećaj nesigurnosti, i te kako zna novinarka Antene M Milena Aprcović, koja je i sama bila meta prijetnji. Zbog toga poručuje da nijedna prijetnja ne smije biti potcijenjena niti relativizovana.
"Mislim da prijetnju treba uvijek ozbiljno shvatiti, odakle god ona dolazila. Prostor društvenih mreža, nažalost, postao je otvoreno i poprilično nekontrolisano polje za uvrede i najbrutalniji govor mržnje. Zato institucije moraju postupati s dužnom pažnjom kada je riječ o prijetnjama i ugrožavanju sigurnosti", kaže Aprcović.
Ona podsjeća i na zabrinjavajuće podatke koje je ove godine objavio Sindikat medija.
"Tokom 2025. godine zabilježena su 33 slučaja napada na novinare i novinarke. Žene su bile žrtve u 18 slučajeva, a od toga se čak 12 dogodilo onlajn. To dovoljno govori koliko je digitalni prostor postao opasan za medijske radnike", navodi Aprcović.
Prema njenim riječima, problem nije samo u društvenim mrežama.
"Kada govorimo o novinarima, čini mi se da svijest u društvu još nije dovoljno sazrela i da uloga medija nije shvaćena na pravi način. Nažalost, nerazumijevanje značaja slobodnih medija sve češće dolazi i sa adresa od kojih se očekuje da tu slobodu štite. Ne postoji dan kada se u javnom prostoru ne pominje Evropska unija, ali se pritom često zaboravlja da je upravo sloboda medija kamen temeljac demokratije i iste te Unije", ističe Aprcović.
Aprcović poručuje da država mora poslati jasnu poruku da nasilje i prijetnje neće biti tolerisani.
"Institucije moraju dati jasan i odlučan odgovor na svaku prijetnju i ne smije se ostaviti utisak da je takvo ponašanje prihvatljivo ili da može proći bez posljedica. Istovremeno, moramo kao društvo raditi na osvješćivanju da kritika nije napad i da neslaganje ne mora nužno značiti ličnu netrpeljivost", zaključuje Aprcović.
Zirojević: Bavljenje javnim poslom postalo je opasno
Sličnu ocjenu dijeli i poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević, kojem je nedavno upućena brutalna prijetnja, nakon čega je osoba koja mu je prijetila uhapšena. Smatra da su urušavanje političke kulture i sve niži nivo javnog dijaloga direktno doprinijeli sve učestalijim prijetnjama.
"Politička situacija, ovakva kakva jeste, kao i kvalitet javnog diskursa koji je na nikad nižem nivou, značajno su doprinijeli tome da prijetnje preko društvenih mreža budu sve učestalije i brutalnije. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da gotovo svaki stanovnik Crne Gore danas ima pristup društvenim mrežama, pa ono što su mnogi nekada govorili iza zatvorenih vrata sada bez zadrške objavljuju javno. Suština je da je bavljenje javnim poslom u ovakvoj atmosferi postalo opasno", upozorava Zirojević.
Govoreći o rješenjima, Zirojević ističe da prijetnje moraju imati brzu i jasnu institucionalnu reakciju.
"Pravovremena i odlučna reakcija nadležnih državnih organa jedino je rješenje. Uprava policije je prilično preopterećena i njeni službenici daju maksimum sa kapacitetima koje imaju, zbog čega treba raditi na povećanju broja policijskih službenika. Nakon policije, tužilaštvo i sudovi moraju odraditi svoj dio posla. Suština je da ovakve stvari ne smiju ostati nekažnjene", poručuje Zirojević.
