Izražavamo ozbiljnu i nedvosmislenu zabrinutost povodom javne izjave ministra Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, g. Slavena Radunovića, kojom se dovodi u pitanje status Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kao lokaliteta uvrštenog na Listu svjetske baštine UNESCO-a, poručuju u reagovanju brojna udruženja, NVO i građani.
Listu potpisnika reagovanja možete pogledati na kraju teksta.
Podsjetimo, Radunović je juče saopštio da građani Boke na referendumu treba da odluče o UNESCO statusu Kotora.
„Povod za ovakvu izjavu ministra je zaključak sa posljednjeg zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a, održanog u Parizu jula 2025. godine, na kojem se raspravljalo i o stanju očuvanosti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Izvještaj i odluke Komiteta ukazuju na ozbiljno pogoršanje stanja, uz jasno upozorenje da kontinuirani razvojni pritisci, neusklađeni propisi i institucionalni nedostaci mogu dovesti do gubitka izuzetne univerzalne vrijednosti Područja Kotora, što otvara mogućnost njegovog stavljanja na Listu svjetske baštine u opasnosti“, navodi se u reagovanju.
U usvojenim odlukama Komiteta se, kako su kazali, od Crne Gore izričito zahtijeva obustava daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i befer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
30„Takođe, zahtijeva se i procjena kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata razmatranih od 2023. godine, kao i dostavljanje sveobuhvatnog izvještaja o preduzetim mjerama do februara 2026. godine. Podsjećamo da područje Kotora, privilegovano UNESCO statusom, nije samo kulturna baština Crne Gore, već i SVJETSKA BAŠTINA - baština čitavog čovječanstva. Dakle, Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, ima obavezu i odgovornost da očuva dobra koja su na ovoj prestižnoj Listi, kao baštinu koja ne pripada samo stanovnicima Boke ili Crne Gore, već cijelom čovječanstvu“, stoji u reagovanju.
Očuvanje i zaštita ovog prostora izuzetne univerzalne vrijednosti, koje je, podsjećaju, prepoznato kao jedan od dragulja na globalnom nivou, zajednička je odgovornost institucija ove države, i to ne smijemo zaboraviti.
„Zbog svega navedenog, a u svjetlu međunarodnih obaveza i ozbiljnih upozorenja koja su stigla od Komiteta, smatramo izjavu ministra Radunovića, kojom se dovodi u pitanje smisao očuvanja UNESCO statusa svjetske baštine i predlaže referendum o njegovom zadržavanju, krajnje neodgovornom, neprimjerenom i u suprotnosti sa javnim interesom. Podsjećamo, status svjetske baštine UNESCO-a nikako nije prepreka, već međunarodno priznanje izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora i Boke, ali i prilika za njihovo očuvanje i razvoj. Ovaj status donosi prije svega zaštitu tog značajnog resursa, ali i prestiž, vidljivost, turističku prepoznatljivost, pa na taj način i konkretne ekonomske koristi. Postoje brojni primjeri gradova i regija koji su, kroz pametno korišćenje UNESCO statusa, unaprijedili lokalni razvoj, bez devastacije prostora“, naveli su građani, NVO i brojna udruženja.
Pitanja očuvanja svjetske baštine ne mogu se rješavati ad hoc referendumima, već, ukazuju, kroz sistemsko upravljanje i uključivanje stručne i građanske javnosti.
„Umjesto stvaranja konflikta "razvoj vs. UNESCO", potrebna je odgovornost institucija i ozbiljna javna rasprava o modelima održivog upravljanja, planiranja i zaštite u okviru već postojećih međunarodnih obaveza. Argumentacija ministra svodi javni interes na „slobodu gradnje“, dok se izostavlja pravo građana/ki na kvalitetan prostor, kulturni identitet, nasljeđe i očuvanje ambijentalnih vrijednosti, kao i kvalitet života zajednice. Odustajanje od statusa UNESCO-ve svjetske baštine značilo bi prepuštanje planiranja prostora isključivo logici tržišta, zanemarujući društvene, kulturne i ekološke aspekte. Turizam u Crnoj Gori se temelji na prirodnim i kulturnim resursima. Gubitak UNESCO statusa bi, uz sve ostalo, značio i dugoročne ekonomske štete – smanjenje povjerenja, investicija i interesa ozbiljnih međunarodnih partnera. Prekomjerna gradnja može kratkoročno donijeti profit malobrojnima, ali dugoročno i nepovratno uništava kulturne resurse – naročito u turizmu, kulturi, uslužnim djelatnostima“, poručili su oni.
Gubitak statusa svjetske baštine donio bi, prema njihovim riječima, i globalno štetnu reputaciju Crnoj Gori.
„Područje Kotora bi postalo jedan od rijetkih primjera u svijetu koji je izgubio status zbog nebrige, što bi imalo nesagledive posljedice po imidž Crne Gore kao zemlje koja teži članstvu u EU i izgradnji razvijenog i odgovornog civilnog društva“, navodi se u reagovanju.
Zbog svega navedenog, građani, NVO i udruženja tražie smjenu ministra Slavena Radunovića.
„Jer smatramo da na čelu resora prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ne smiju biti osobe koje, očigledno, ne znaju mnogo o vrijednostima prostora koji baštinimo i koje imaju stavove koji direktno ugrožavaju baštinu, prostor ali i javni interes građana Crne Gore. Pozivamo Vladu Crne Gore da se jasno i nedvosmisleno izjasni o značaju i važnosti očuvanja UNESCO statusa Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i da hitno preduzme neophodne korake kako bi se sprovele odluke Komiteta za svjetsku baštinu. Očekujemo da institucije i vlasti, na opštinskom i državnom nivou, ozbiljno sagledaju alarmantno stanje Prirodnog i kulturno-istorijkog područja Kotora do kojeg je došlo isključivo njihovim nedjelovanjem, i da pod hitno i ozbiljno krenu u rješavanje problema ukoliko ne želimo da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti“, saopštili su oni.
Krajnje je vrijeme da, kažu, nadležni prestanu ponavljati mantru da je gradnja isto što i razvoj – ta je logika dovela do gubitka vrijednosti brojnih prostora u Crnoj Gori.
„Pravi razvoj ne ogleda se u broju novih zgrada, već u unapređenju kvaliteta života, očuvanju kulturne baštine, jačanju zajednice i održivom upravljanju prirodnim i kulturnim resursima. Mnogi djelovi Crne Gore su, nažalost, već izgubili svoju vrijednost upravo zbog nekontrolisane i neadekvatne gradnje, loših objekata koji su podignuti na temeljima lošeg planiranja. Jasno nam dolaze poruke od strane stuke i međunarodne zajednice da uništavamo i izuzetnu univerzalnu vrijednost Područja Kotora. Krajni je momenat da Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini zrelo i odgovorno reaguje, jer je očuvanje svjetske baštine obaveza koju imamo prema toj baštini koju smo naslijedili, prema građanima/ama Crne Gore i cijelom čovječanstvu“, zaključuju oni u reagovanju.
Potpisnice/i:
EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj
Društvo prijatelja bokeške baštine
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)
NVO Green Home
Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP
Biciklo.me
Dr Martin Schneider-Jacoby Association - MSJA
NVO Crnogorsko društvo ekologa
NVO EnvPro
Fidelity Consulting
KANA/ko ako ne arhitekt
KotorArt
NVO Parkovi Dinarida - mreža žaštićenih područja Dinarida
NVO MogUL
Centar za ženska prava
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Marko Begović, univ. profesor
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
NVO MANS
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
NVU Optimisti
NVO Kod
Mladen Ivanović, filmski reditelj
Aleksandar Dragićević, građanski aktivista
Nataša Kovačević, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, harfistkinja i aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Crne Gore
Milana Andrić
Snežana Vuksanović, savjetnica u Prirodnjačkom muzeju
NVU Tempirate Media Team
Gordana Kasom, savjetnica u Agenciji za zaštitu životne sredine
Balša Lubarda, sociolog
NVO Prima
Branka Knežević, biolog
Udruženje pravnika Crne Gore
STEGA – Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru
Igmanska inicijativa – Inicijativa za regionalnu saradnju Crne Gore
Vasko Raičević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Nataša Nikolić, građanska aktivistkinja
Ethem Mandić, Fakultet za crnogorsku jezik i književnost
Tanja Pavićević, novinarka
Prof. dr Olivera Komar, Fakultet političkih nauka
Mr Ilinka Ćetković, biolog
Mr Jelena Brnović, biolog
Sanja Orlandić, filološkinja
NVO Juventas
