"Usklađivanje viza je obavezno. Nezamislivo je i neprihvatljivo da naši partneri iz Zapadnog Balkana imaju bezvizni aranžman sa trećim zemljama, čiji građani koriste pravne praznine kako bi ušli u teritoriju EU", naglasio je potpredsjednik Evropske komisije (EK) Margaritis Skinas, nadležan za promociju evropskog načina života.
Zbog problema sa neregularnom migracijom kroz takozvanu "Balkansku rutu" EK je i predložila Akcioni plan saradnje sa Zapadnim Balkanom za rješavanje zajedničkih izazova.
Akcioni plan ima pet ključnih stubova: jačanje upravljanja granicama duž ruta; brže procedure za dobijanje azila i kapacitet podrške za prijem; borba protiv krijumčarenja migranata; unapređenje saradnje u readmisiji i povratku, kao i postizanje usklađenosti vizne politike.
"Akcioni plan utvrđuje niz mjera za jačanje podrške EU državama članicama koje se suočavaju sa povećanim migracionim pritiskom duž zapadnobalkanskih ruta", pojašnjavaju iz EK.
Navode kako su neregularna kretanja duž zapadnobalkanskih ruta značajno porasla ove godine zbog nekoliko faktora, uključujući ekonomske pritiske i nesigurnost kao rezultat tekućih sukoba.
"Neusklađenost bezviznog režima sa viznom politikom EU takođe doprinosi povećanju broja ljudi koji direktno vazdušnim putem stižu u zemlje Zapadnog Balkana i idu dalje ka EU. Bliska saradnja sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana je od suštinskog značaja za rješavanje ovih zajedničkih migracionih izazova", piše u saopštenju EK.
Prema zvaničnim podacima Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu u 2022. godini došlo je do porasta migracija preko "Balkanske rute", posebno preko Srbije. Ovi nereguralni migranti su tim putem dalje prelazili na teritoriju EU.
Prema podacima evropske agencije, oktobra ove godine bilo je 77 odsto više prelazaka bez dokumenata u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Austrija je jedna od glavnih destinacija za pristigle migrante, a mnogi neregularni migranti potom prelaze u Njemačku i Belgiju.
