Svako ko želi isporučiti nešto veće (ili velike) količine neke vrste tereta - može iznajmi ISO kontejner. Ali to u ovom trenutku uopšte nije lako. Njih nema dovoljno.
A ni kupovina kontejnera nije baš neka opcija. Jer ih nema dovoljno. Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) saznao je da postoje samo dvije kompanije koje prave i prodaju kontejnere - obje su u Kini.
Troškovi prijevoza vrtoglavo raste
Povećali su se i troškovi iznajmljivanja kontejnera, ali i putni troškovi. Transport standardnog kontejnera (40 stopa ili 12 metara) brodom iz luke u Kini, prije pandemije koštao je oko 1.000 američkih dolara – trenutno se kreće i do 10.000 američkih dolara. Deset puta više!
Rast cijena je uvijek znak neravnoteže na tržištu. U ovom slučaju to znači: povećanje potražnje (za kontejnerima ili brodskim prostorom) uz stagnaciju ili čak opadanje ponude.
Trenutno nedostaje i brodova teretnjaka. „Gotovo da nema rezervnih brodova“, rekao je Rolf Haben Jansen, izvršni direktor logističke grupe Hapag-Llojd za Der Spiegel. Mnogi brodovlasnici posljednjih godina malo su ulagali u svoju flotu. Kratkoročno neće biti ni više brodova - a ni više kontejnera.
Ali problem kontejnera nije u tome da ih navodno ima premalo. Kontejneri se gotovo nikada ne koriste samo za jednokratni prijevoz - kontejner s kineskim igračkama stiže u europsku luku, i čim se istovari - ponovno se tovari - recimo njemačkim dijelovima za strojeve koji onda idu u Aziju ili Sjevernu Ameriku.
Ali, već godinu dana, od izbijanja pandemije, ustaljeni red vožnje između kontinenata više ne funkcionira.
Suecki kanal je bio samo epizoda
Kada se ovih dana govori o uskim grlima u isporuci ili nedostatku zaliha, obično se spomene Sueski kanal. Iako je on ponovo prohodan, problem još uvijek nije riješen, kaže Haben Jansen:
„Brodovi u Europu ili Aziju stižu sa zakašnjenjem od jedne do dvije sedmice. A kada u velike luke istovremeno stigne previše teretnjaka, nastaju gužve. Povratna putovanja se odlažu, ili otkazuju".
Anete Kruger iz Luke Hamburg kaže da je blokada Sueskog kanala samo jedan dio mozaika u cjelokupnoj slici logističkog plana koji se raspao: „Kašnjenja brodova od dvije sedmice- u nekim slučajevima i znatno duže - to je situacija s kojom je Hamburg suočen već mjesecima.“
Pandemija, nevrijeme i Bregzit
Problemi su započeli prije oko devet mjeseci, „nakon što je na Dalekom istoku nakon tamošnjeg prvog lokdauna proizvodnja ponovo pokrenuta i kada se potražnja za transportnim kapacitetima znatno povećala. Ostali faktori bili su nepovoljne vremenske prilike tijekom zimskih mjeseci - i Bregzit“
Sve prekookeanske luke u Europi trpe posljedice zbog sve većih kašnjenja u interkontinentalnom prometu. Kapacitet najveće europske luke sada doseže svoje granice, rekao je početkom sedmice portparol Luke Roterdam: infrastruktura se ne može proširiti tek tako, dodao je: „Moramo se zadovoljiti onim što imamo u pristaništaima, dizalicama i terminalima koje imamo."
Kašnjenja brodova se mogu osjetiti i u zaleđu: jer svaki uvozni kontejner ubrzo se pretvara u izvozni kontejner: „Što brodovi više kasne, to duže čekaju izvozni kontejneri, oni stoje u terminalima.“
Prema riječima Rolfa Habena Jansena, Hapag-Llojd želi ubuduće „efikasnije koristi kontejnere“. Može se zamisliti „da prazne kontejnere stavimo na raspolaganje malo kasnije nego što je to do sada bio standard, odnosno pet dana prije polaska, umjesto deset".
Luka Hamburg je već reagirala i za kontejnere osigurala 100.000 kvadratnih metara dodatnog prostora.
