Evropski komesar za proširenje Štefan File je u 17.15 u Briselu predstavio dokument kojim se daje preporuka Crnoj Gori za status kandidata, ali ne i datum početka pregovora.
File je rekao da da će pristupni pregovori sa Crnom Gorom početi, kada naša zemlja počne ispunjavati Kopenhaške kriterijume koje se tiču vladavine prava.
Podgorica će prije pregovora, koji se očekuje do kraja sljedeće godine, morati da popravi stanje u više oblasti – u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u primjeni izbornog zakona, efikasnosti pravosuđa, jačanju administrativnih kapaciteta i slobodi medija. Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori organizovala je u Podgorici praćenje konferencije Filea, kojoj prisustvuju predstavnici medija i ambasadori zemalja Unije.
Evropska komsija je ocijenila da je ustavni i zakonski okvir zemlje u skladu sa evropskim standardima, ali konstatuje da postoje manjkavosti u funkcionisanju institucija i primjeni zakona.
Ukazano je da je parlamentarni nadzor vlade ograničen, da se podjela vlasti, u slučaju pravosuđa, ne poštuje u potpunosti i da je javna uprava "i dalje slaba i veoma ispolitizovana".
U mišljenju Evropske komisije o aplikaciji Crne Gore za članstvo u EU navodi se da je Crna Gora posljednjih godina "ojačala" pravni i institucionalni okvir vladavine prava, ali i navodi da su "glavni problemi vezani za politizaciju sudstva i nedostatke u funkcionisanju institucija za primjenu zakona, pogotovo u borbi protiv organizovanog
kriminala i korupcije".
Razmatrajući zahtjev Crne Gore za članstvo, Evropska komisija je u svom mišljenju ukazala da su korupcija i organizovani kriminal I dalje "veoma ozbiljni problemi".
Ocijenjeno je da je korupcija "i dalje rasprostranjena pojava", da se antikorupcijski zakoni ne sprovode dosljedno i u tom smislu ukazano na nedostatke zakona o sprječavanju konflikta interesa te finansiranju političkih partija i izbornih kampanja.
Evropska komisija je zabrinuta i po pitanju nadzora javnih nabavki, privatizacije, prostornonog planiranja i izdavanja građevinskih dozvola, gdje, kako se navodi, ne postoji konzistentna interna kontrola koja bi obezbijedila odgovornost i poštovanje vladavine prava unutar državnih organa.
"Organizovani kriminal je i dalje ozbiljan problem, a pranje novca I krijumčarenje droge su glavna briga", ukazuje se u izvještaju uz ocjenu da je pravni okvir za borbu protiv ovog problema "adekvatan", a kapaciteti "poboljšani".
U oblasti ljudskih prava posebna pažnja posvećena je diskriminaciji, gdje se takođe konstatuje da je pravni okvir "znatno poboljšan", ali da su Romi, Aškalije, Egipćani, osobe sa invaliditetom kao I lezbijke, gejevi, biseksualci i transrodne osobe (LGBT) i dalje izloženi diskriminaciji "čak i od strane državnih organa".
Evropsku komisiju zabrinjavajui i zastršivanje novinara i nesrazmjerne kazne za klevetu, pa se od vlasti traži da zakonodavstvo u tom dijelu uskladi sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.
U oblasti ekonomskih kriterijuma ocijenjeno je da je ekonomska kriza "otkrila unutrašnje i spoljne disbalanse" crnogorske ekonomije "koji ugrožavaju državu i prijete njenoj makroekonomskoj stabilnosti", javila je Beta.
