Uvođenje dodatne dvojake kontrole sprovođenja svih tehničkih mjerila i uslova za viznu liberalizaciju za BiH i Albaniju su zatražile posebno Holandija i još neke članice EU.
Evropska komisija je zato odlučila da sjutra objavi izjavu o uvođenju "Mehanizma praćenja" kako se vizna liberalizacija i sprovodi na djelu u svim državama regiona, a to znači i Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, čiji građani već od decembra mogu slobodno da putuju u EU.
To je agenciji Beta potvrđeno u Savjetu ministara EU i Evropskoj komisiji, uz objašnjenje da će uz praćenje sprovođenja svih utanačenih uslova i standarda biti uvedeno i "rano upozoravanje" na poremećaje u tom režimu.
Ključni cilj je da se spriječi povećanje broja lica izvan Evrope koja bi preko Zapadnog Balkana dolazila u EU sa zahtjevom da dobiju azil, isto kao i da se osujeti organizovani kriminal i terorizam.
Kako to navode neki mediji u EU, holandska vlada se protivi ukidanju viza za BiH i Albaniju zato što smatra da je demokratizacija u tim zemljama još manjkava, isto kao i suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije.
Sama Evropska komisija u godišnjem izvještaju o Zapadnom Balkanu naglašava da je "BiH ostvarila ograničen napredak u ključnim reformama", dok "tamošnji vođi nemaju zajedničko viđenje sveukupnog puta te zemlje i evropskih reformi".
Za Albaniju se u analizi Evropske komisije podvlači da je djelovanje parlamenta i dalje zakočeno, da je ta zemlja malo učinila u naporima da dobije status kandidata za članstvo u EU.
Kako se dodaje, "grupe organizovanog kriminala u Albaniji koje djeluju i preko granica te zemlje, izazivaju veliku zabrinutost".
Odluka o ukidanju "šengenskih viza" za BiH i Albaniju bi trebalo da stupi na snagu u drugoj polovini decembra.
Evropska komisija će se posebnom Izjavom obavezati da svakih šest mjeseci, na temelju analiza njenih stručnjaka i uz saradnju s vlastima zapadnobalkanskih država, podnosi izvještaj o sprovođenju bezviznog režima.
