Društvo

Briga za građane ili prikriveni interesi

Od 46 država Evrope, samo dvije zemlje imaju zabranu organizovanja igara na sreću. – Nigdje u svijetu zabrana igara na sreću nije dovela do smanjenja kriminala, naprotiv. - Pravi problem tržišta igara na sreću u Crnoj Gori jesu nelegalni priređivači

Briga za građane ili prikriveni interesi Foto: MneBet
PR sadržaj
PR sadržajAutor
Portal AnalitikaIzvor

Ovim dopisom želimo da vas obavijestimo o zabrinjavajućoj situaciji koja se trenutno dešava u medijima, a vezano za djelatnost igara na sreću. Na žalost kampanja neistina i izmišljotina se i dalje se nastavlja, što utiče na percepciju javnosti i stvara ozbiljne posljedice. Kreatori ove lažne kampanje očigledno su propustili da obavijeste javnost o ključnim činjenicama koje bi trebalo da kreiraju potpunu i istinitu sliku o industriji igara na sreću. Manipulacija istraživanjima javnog mnjenja, netačno ili nepotpuno prikazivanje stavova Evropske unije, pristrasno tumačenje i prećutkivanje činjenica, sve su to uobičajene pojave kada ne postoje istiniti argumenti.

Ovih godina, u regionu se uočava promocija ideje potpune zabrane igara na sreću, bilo da se to direktno zahtijeva ili da se traži uvođenje takvih ograničenja koja faktički znače potpuno zatvaranje ove industrije. Naravno, to se opravdava brigom za dobrobit građana dok se u praksi dešava upravo suprotno, naglo se povećava ilegalno kockanje i sve druge negativnosti koje idu u korak sa tim – zelenašenje, borba za teritoriju, pranje novca, a opravdava se na različite manipulativne načine. To nanovo otvara pitanje koji je stvarni interes onih koji se zalažu za zabranu igara na sreću, jer ta zabrana u praksi vodi rastu ilegalnog kockanja i svim negativnim posljedicama koje proizilaze iz ilegalnog kockanja.

Važna činjenica koju treba istaći je da je ukupno uplaćenih direktnih i indirektnih poreza u ovom sektoru iznosilo više od €30M, što značajno doprinosi državnom budžetu Crne Gore. Takođe, moramo reagovati i na lažnu tvrdnju o zaradi priređivača igara na sreću, koja je zapravo preko 5 puta manja od onoga što je, sa namjerom, netačno navedeno u medijskoj kampanji.

Isto tako broj zaposlenih u ovom sektoru nije realno prikazan. Tačno je da direktno zaposlenih kod priređivača igara na sreću iznosi oko 2% od ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori. Međutim, kada u obzir uzmemo i dobavljače koji direktno sarađuju sa komapnijama koje se bave igrama na sreću taj broj raste na preko 8% zaposlenih u našoj zemlji, što je takodje značajan doprinos ekonomiji.

Jedna od najalarmantnijih laži se odnosi na broj maloljetnih kockara i zavisnika. Ove tvrdnje su krajnje netačne i spadaju u domen naučne fantastike koja se poslednjih nedelja sa namjerom predstavlja u medijima. Svaka referentna institucija može lako provjeriti ove činjenice i potvrditi njihovu netačnost.

Važno je da naglasimo da su predlozi za uvođenje zabrana kockanja maloljetnikakoje su pomenute u medijskoj kampanji već postoje u Crnoj Gori i aktivno su primjenjuju godinama unazad, kao i da se u legalnom dijelu industrije ova zabrana strogo poštuje. Kockanje maloljetnika u Crnoj Gori je strogo zabranjeno i zahvaljujući zajedničkim naporima priređivača igara i referentnih institucija, maloljetničko kockanje je potpuno eliminisano kod legalnih priređivača.

Autor se nije osvrnuo na to da je Montenegro Bet - Udruženje priređivača igara na sreću, upravo prije više od 8 godina samoinicijativno uputilo Poziv JU Kakaricka Gora i predložilo saradnju te da su zajedničkim snagama naporno radili na projektu „Neka igra ostane igra“i u tom smislu doprinijeli porastu broja osoba koje su se prijavile za pomoć i to putem naših upućivanja u zvaničnu instituciju u fazama ranog prepoznavanja problema.

Određeni segmenti ove kampanje su potpuno paušalno predstavljeni i bez ikakve detaljne analize se pristupilo nizanju netačnih „činjenica“ u oblasti igara na sreću kako u Crnoj Gori , tako i u Evropi. Valjalo bi da su autori upoznati sa Zakonskim rješenjima kako u Crnoj Gori, tako i u Evropi, sa praksom i stvarnim problemima u ovoj djelatnosti, kao i istinitim činjenicama, koje vrlo jednostavno mogu da se pronadju i u domaćem i u evropskom zakonodavstvu. Da je autor slučajeve zavisnika od kockanja stavio u kontekst evropskog prosjeka, samo bi mu se kazalo da je Crna Gora na samom začelju ovog problema.

U seriji tekstova koje smo imali prethodnom periodu navedeno je da Crna Gora prednjači po broju maloljetničkih kockara. Naglašavamo da u u ovoj kampanji koja sadrži puno nesitina nije prezentovan Izvještaj EPSAD-a , vec su autori tih tekstova na iskrivljen način prezentovali činjenice, po svojoj volji uzimali šta im odgovara, kako bi kreirali čitav niz neistinitih tekstova. Ono što je tačno i što to istraživanje govori jeste da su u istraživanju evidentirani svi oni koji barem jednom godišnje odigraju neku igru i da su u pitanju uglavnom bile lutrijske igre na sreću – popularni loto, bingo i ostalo. EPSAD je u svom istraživanju NAGLASIO i PRIZNAO da lutrijske igre imaju nizak nivo aktiviranja potencijalne zavisnosti.

Autori tekstova ponovo na pogrešan i iskrivljen način pominju udaljenosti kladionica od škola koja je zakonom propisana da objekat za organizovanje igara na sreću mora biti na udaljenosti većoj od 250 m od škole.

Podsjećamo da bi se dobila koncesija za priređivanje igara na sreću na osnovu zakona, potrebno je ispuniti niz veoma strogih uslova, od poslovno tehničkih u samom objektu, preko ugovora o zakupu , pa do izmirenih poreza, do elaborata udaljenosti od škole koji izdaje sertifikovani geodetski biro. Svaki licencirani geodetski biro „zna“ kako se mjeri udaljenost, pa bila ona za potrebe od škole do objekta za igre na sreću, kao i za bilo koje druge potrebe u građevinarstvu. Svakako udaljenost od škola, je takođe senzacionalistička tema autora , koju je izvukao iz ogromnog „bunara“ problema koji se tiču igara na sreću i na koje Udruženje Montenegrobet ukazuje više od 15 godina svakomjesečno, kako javnosti, građanima, državnim organima, do najvećih instanci države Crne Gore, i ukazuje i predlaže rješenja kako bi naša djelatnost bila potpuno legalna.

Ponovo napominjemo da je glavni problem tržišta igara na sreću u Crnoj Gori zapravo nelegalno tržište, protiv koga se svesrdno borimo godinama unazad, međutim očigledno da autori tekstova konstatno ovo preskaču.

Problem nisu i ne mogu biti LEGALNI objekti, gdje je kockanje maloljetnika zabranjeno, problem nisu legalni online sajtovi gdje se vrše verifikacije klijenata, dostavljanje i slikanje lične karte, bankovnog računai provjere igrača. Problemi na koje je, pretpostavljamo, idejno autor želio ukazati, ali se nakon prva dva pasusa izgubio , leži u NELEGALNOM poslovanju, u nelegalnim objektima koji nisu prijavljeni, koji nemaju koncesiju, te koji nisu ni predali Zahtjev Upravi za igre na sreću. Ti su nelegalni objekti i Internet sajtovi van pravnog sistema, u kojima nema kontrole ni maloljetničkog klađenja, niti udaljenosti od škola.

Nelegalno priredjivanje Igara na sreću je isključivi problem, jer kod nelegalnog poslovanja je sve van kontrole i maloljetničko kockanje, pranje novca, utaja poreza i tako redom, na šta ponavljamo MontenegroBet ukazuje godinama svim državnim organima i široj javnosti.

Nažalost, ova kampanje može dovesti do toga da se legalno priređivanje igara sreće prevede u nelegalne aktivnosti, što smo vidjeli da ima katastrofalne posljedice u susjednim zemljama gdje je zabrana na snazi.

Povećana zavisnost maloljetnih lica i bujanje organizovanog kriminala, zelenašenje i sl.su samo neki od negativnih efekata koje ne želimo pospješiti u našoj zemlji i u svijetlu ovih činjenica, pozivamo nadležne organe, kao i cjelokupnu javnost da provjeri informacije i ne nasijeda na lažne vijesti koje su dio ove štetne kampanje.

Ovim putem molimo sve zainteresovane da nam se slobodno obrate za tačne informacije i primjere legislative u svim zemljama Evrope - samo ujedinjeni i informisani možemo se suočiti sa izazovima i raditi na poboljšanju naše djelatnosti.

Montenegro Bet

Portal Analitika