Ni Narodni muzej, niti Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nikome nijesu dali zvaničnu dozvolu za izradu replike skulpture koja je nastala 1910. godine
U božićnoj video-poruci premijera Zdravka Krivokapića, koja je objavljena 6. januara, vidi se replika skulpture Marka Brežanina „Crnogorac na straži“, koja je nastala početkom prošlog vijeka. Riječ je o registrovanom kulturnom dobru Crne Gore, a original se čuva u Narodnom muzeju na Cetinju. Replike ovog djela nije dozvoljeno praviti bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Narodnog muzeja kao vlasnika/držaoca i potomaka autora.
Iz ove dvije ustanove Pobjedi je potvrđeno da nijesu dali dozvolu za izradu replike skulpture, a to isto potvrdili su i potomci Brežanina. Sa druge strane, pretragom interneta utvrdili smo i da podgorička suvenirnica „Petex“ u prodaji ima identičnu Brežaninovu skulpturu, samo sa postoljem koje je u bijeloj boji, za razliku od postolja skulpture u premijerovom spotu, koje je tamno kafene boje. Budući da je riječ o kulturnom dobru, te da od smrti autora Brežanina (1883-1956) nije prošlo sedamdeset godina, komercijalna upotreba skulpture regulisana je i odredbama Zakona o autorskim pravima, Zakona o zaštiti kulturnih dobara i Zakona o muzejskoj djelatnosti.
NIJESU UPOZNATI
Upitani da li su upoznati sa tim da se u božićnoj video-čestitki premijera Zdravka Krivokapića nalazi replika skulpture ,,Crnogorac na straži“ Marka Brežanina, iz Narodnog muzeja Crne Gore Pobjedi je odgovoreno da ,,nijesu bili upoznati sa tim detaljem“. Odgovarajući na pitanje ko ima autorska prava na djelo ,,Crnogorac na straži“ koje se, prema podacima iz posljednjeg konzervatorskog izvještaja Narodnog muzeja, nalazi u Muzeju kralja Nikole na Cetinju, kazali su da je skulptura vlasništvo Narodnog muzeja, te da je stečena otkupom od autora. Podsjetili su da shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima, autor stiče autorsko pravo stvaranjem autorskog djela (član 13), dok je Narodni muzej otkupom stekao pravo svojine. Istim zakonom je, kako navode iz Muzeja, propisano da je ustupanje svojine na stvari u koju je uključeno autorsko djelo bez uticaja na pojedinačna imovinska prava ili druga prava autora u pogledu njegovog autorskog djela, ako zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno (član 40). Zaštita autorskog prava traje za života autora i do isteka 70 godina nakon njegove smrti, ako Zakonom o autorskim i srodnim pravima nije drukčije određeno (član 62).
- Autorsko pravo kao cjelina, odnosno pojedinačna autorska prava se nasljeđuju (član 70), a prema našim saznanjima umjetnik Marko Brežanin ima potomke - saopštili su iz NMCG.
Iz ove ustanove potvrdili su da je ovo djelo proglašeno kulturnim dobrom pa se shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio može upotrijebiti za reklamu, kao elemenat firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala, ili u druge komercijalne svrhe, na način koji ne ugrožava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
- Odobrenje za ovakvo komercijalno korišćenje kulturnog dobra, Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdaje u formi rješenja, uz isključivu saglasnost vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra. Prema trenutnim saznanjima, zahtjev za saglasnost, posljednjih godina, nije upućivan Narodnom muzeju Crne Gore - istakli su iz NMCG i dodali da im nije poznato da podgorička suvenirnica „Petex“ prodaje repliku Brežaninove skulpture.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara takođe su potvrdili da djelo „Crnogorac na straži“ pripada Zbirci skulptura Narodnog muzeja, koja ima status pokretnog kulturnog dobra.
- Da podsjetimo da je članom 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, koji se odnosi na korišćenje kulturnog dobra u posebne svrhe, definisano da Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdaje odobrenje, ali uz prethodno dostavljenu saglasnost vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra, da se ono može upotrijebiti u komercijalne svrhe – ističu iz Uprave.
Član 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, između ostalog, propisuje i da se komercijalna kopija kulturnog dobra ne može raditi od istog materijala u srazmjeri 1:1.
- Takođe, lice koje izrađuje komercijalnu kopiju dužno je da na svaku kopiju stavi oznaku ,,kopija“, naziv kulturnog dobra, period i lokalitet iz kojeg potiče i ime autora – ističu iz Uprave, uz napomenu da gotovo istovjetne uslove komercijalne upotrebe kulturnog dobra propisuje i član 30 Zakona o muzejskoj djelatnosti.
Dodali su i da se najveći broj zahtjeva za komercijalnu eksploataciju kulturnih dobara, upućenih Upravi, odnosi na snimanje spotova i filmova, kao i televizijskih emisija.
KO JE DOBAVLJAČ?
Reprodukcija Brežaninove skulpture se, po svemu sudeći, već duže vrijeme nalazi u komercijalnoj upotrebi u Crnoj Gori. Vizuelnom internet pretragom novinari Pobjede došli su do podgoričke suvenirnice „Petex“, u kojoj se replike skulpture prodaju pod nazivom „Crnogorac“. Na zvaničnom sajtu ove kompanije www.petex-suvenir.com među artiklima za prodaju nalazi se i replika ovog djela, s tim što se ne navodi da je autor Marko Brežanin, već je ispod replike istaknut naziv - ,,Figurica Crnogorca“. Na figuri je nalijepljen natpis ,,Montenegro“.
Replika skulpture „Crnogorac na straži“ u ponudi podgoričke suvenirnice „Petex“
Novinari Pobjede obišli su suvenirnicu gdje su na polici vidjeli repliku od tridesetak centimetara na bijelom postolju koje je teže od same figure. Njena prepoznatljivost je evidentna i laičkom oku, a u radnji su nam rekli da znaju da postoji „neka takva figura negdje u muzejima u Crnoj Gori“, ali da ne znaju tačno o kojoj se radi. Replike, navodno, nabavljaju iz Slovenije, a cijena u suvenirnici je 65 eura.
Kada smo od uprave ove firme, čiji je vlasnik Petar Vukčević, nakon nekoliko dana zvanično zatražili komentar, nijesu bili raspoloženi da govore za Pobjedu. Nezvanično, rečeno nam je da se „Petex“ ne bavi proizvodnjom replika skulptura. Što se tiče Brežaninovog djela, objasnili su da imaju zaostatak od malog broja figura u prodaji, ali ukoliko postoji naznaka da time nekome mogu naštetiti, nije im problem da ih povuku. Bave se, kako je nezvanično rečeno Pobjedi, izradom veoma malog broja artikala, uglavnom štampom na postojećim materijalima, a nemaju podatke o tome ko posjeduje odlivak Brežaninovog djela i ko izrađuje skulpture. Tačnije, nijesu željeli da odaju dobavljače replike skulpture i poslovne partnere, a to će učiniti, kako je rečeno, samo u slučaju da nalog za otkrivanje tih podataka dođe od Uprave za zaštitu kulturnih dobara ili Narodnog muzeja.
KAKO SE PRAVI
Pobjedi je iz više profesionalnih izvora objašnjeno da u tehničkom smislu postoji više načina izrade kopija skulptura. Danas, kada je tehnologija na visokom nivou razvoja predmet je moguće skenirati i korišćenjem 3D štampe uraditi model. Na osnovu takvog modela, uz manje dorade, radi se kalup iz kojeg se izliva kopija u različitim materijalima. Vješti majstori čak i na osnovu fotografije i drugih podataka u originalu mogu uraditi dosta vjerodostojnu kopiju određenog predmeta. Ranije se to radilo tako što su stručna lica, po uzoru na original, ručno izrađivala model na osnovu kojeg su se radili kalupi. Iz kalupa se izlivala kopija u različitim materijalima. Budući da je malo vjerovatno da se u ovom slučaju koristila napredna tehnika 3D štampe, može se zaključiti da je u ranijem periodu nekome mimo zakona i procedura omogućen pristup skulpturi na osnovu kojeg je urađen model za komercijalnu esksploataciju.
Crnogorski zakon je po pitanju autorskih prava vrlo jasan, i u saglasju sa regionalnim: po članu 62 Zakona o autorskim i srodnim pravima, ako drugačije zakonom nije regulisano, prava traju za života i 70 godina nakon smrti autora. Autor ima pravo da zabrani bilo kakvu dekonstrukciju ili sakaćenje svog djela, i to važi sve do isteka naznačenih 70 godina. Budući da je autor „Crnogorca na straži“ umro prije manje od 70 godina, to je još jedan razlog više da njegovo djelo bude sačuvano od komercijalnog reprodukovanja i stavljanja u kontekst „nepoznatog djela nepoznatog autora“, što se dogodilo u slučaju replike u suvenirnici „Petex“.
Premijer repliku skulpture dobio kao poklon
Budući da su novinari Pobjede prvi put primjetili repliku figure „Crnogorac na straži“ Marka Brežanina u božićnoj video-poruci premijera Zdravka Krivokapića i da, kako su naveli iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, najveći broj zahtjeva za korišćenje umjetnina (replika ili originala) upravo dolazi prilikom snimanja spotova i filmova, u ovom slučaju se nije radilo o tome. Pitanja o porijeklu replike skulpture, koja je Pobjeda 20. januara poslala premijeru Zdravku Krivokapiću, ostala su bez zvaničnog odgovora. Međutim, u telefonskom razgovoru sa novinarem Pobjede, savjetnik premijera, Ananije Jovanović, dan uoči pripreme teksta za štampu, objasnio je da je repliku skulpture Krivokapić dobio kao poklon, te da se u vlasništvu njegove porodice nalazi već duže vrijeme.
Djelo nastalo 1910. godine
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara kazali su da je skulptura „Crnogorac na straži“ Marka Brežanina nastala 1910. godine i predstavlja stojeću mušku figuru u kontrapostu u nacionalnom kostimu, sa oružjem za pojasom na koji su naslonjene ruke. Inače, Marko Brežanin rođen je u Spiču, kod Bara, 1883. godine, a umro je je 1956. u Beogradu. Obrazovanje je započeo 1906. godine na Umjetničko-obrtnoj školi u Ljubljani, koju je završio kod profesora Alojza Repiča 1910. godine. Školovanje je nastavio u Beču, na Višoj umjetničkoj školi, gdje mu je 1913. godine priređena prva samostana izložba. Nakon Prvog svjetskog rata stalno se nastanio u Beogradu, gdje je zapaženo njegovo prisustvo i na mnogim manifestacijama, smotrama i izložbama.
NMCG će procesuirati primjere zloupotrebe
Iz Narodnog muzeja Crne Gore za Pobjedu su odgovorili da ,,nijesu u saznanju da li neko ima u posjedu kalupe originala ove skulpture“.
- S obzirom na to da javnost nije dovoljno upoznata sa autorskim pravima i zakonskim obavezama, a kako ovo, očigledno, nije jedini slučaj zloupotrebe muzejskih predmeta u smislu komercijalne eksploatacije, Narodni muzej preduzima i preduzeće radnje iz svoje nadležnosti i procesuirati ove i slične primjere zloupotrebe za koje budemo imali saznanja - saopštili su iz NMCG.
Unuk Ilko Jović: Samo neko iz Muzeja je mogao dati rad da se uzme odlivak
Unuk Marka Brežanina, Ilko Jović, koji živi u Beogradu, za Pobjedu je izjavio da od potomaka crnogorskog umjetnika niko nije tražio autorska prava za komercijalnu upotrebu skulpture.
- Nama se niko nije obratio, a koliko znam ni ćerkama mog djede Marka Brežanina. Imam i razglednicu koju sam kupio u Muzeju neke '67-68. na gimnazijskoj ekskurziji. Na poleđini piše „Crnogorac“, a majka je tvrdila da predstavlja Hercegovca iz ustanka u Nevesinju. Samo neko iz Narodnog muzeja je mogao dati rad da se uzme odlivak - kazao je Jović.
