Iako u obrazloženju za smjenu Brđanina, funkcioneri Demokrata ističu da je ,,poštovan mehanizam predviđen Zakonom o unutrašnjim poslovima za razrješenje direktora Uprave policije“, sudska praksa i dosadašnje odluke Upravnog suda Crne Gore ukazuju suprotno.
U slučaju da Vlada Crne Gore 1. marta donese odluku o smjeni Brđanina ta će odluka biti - sporna. Razloge za takvu tvrdnju treba tražiti u posljednjoj odluci Upravnog suda nakon koje je vlada Milojka Spajića vratila Brđanina na čelo Uprave policije.
Upravni sud je već jednom presudio da je nezakonit zaključak Vlade Crne Gore da - zbog toga što Odbor za bezbjednost nije razmatrao izvještaje direktora Uprave policije - ti izvještaji nijesu prihvaćeni.
U obrazloženju svoje odluke Upravni sud navodi suprotno - da ti izvještaji, upravo zbog činjenice da nijesu razmatrani – treba da se smatraju kao prihvaćeni. U istom pravnom pravcu bila je odluka Upravnog suda povodom imenovanja Dejana Vukšića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. U presudi se jasno navodi da ,,propuštanje nadležnog Odbora Skupštine Crne Gore da u roku koji je predviđen Zakonom o upravnom postupku odluči o prijedlogu za njegovo imenovanje, ima se smatrati da je nadležni Odbor dao saglasnost koja je od njega tražena“...
Logično je, dakle, da će Upravni sud zauzeti isti stav kao u ranijim slučajevima kada je u pitanju Zoran Brđanin i pitanje usvajanja ili neusvajanja izvještaja rješavati po istom pravnom principu kao u ranijim slučajevima, pa i u slučaju Dejana Vukšića.
Na osnovu dosadašnjih presuda u više slučajeva, jasno je da stavljanje izvještaja na dnevni red koje raniji Odbor nije razmatrao, predstavlja kršenje procedure kada to retroaktivno učini Odbor novog saziva Skupštine i to bez konkretnih, na zakonu zasnovanih zamjerki koje bi se odnosile na sadržaj Brđaninovog izvještaja od prije nepune dvije godine.Ta zakonska ograničenja, kako izgleda, ne sprečavaju funkcionere Demokrata u Vladi Crne Gore da ignorišu principe vladavine prava i rizikuju da Upravni sud i treći put proglasi nezakonitim odluke izvršne vlasti.
U slučaju da Vlada Crne Gore konstatuje prestanak mandata direktoru Uprave policije na ovaj način i da to uradi treći put, a odluka Vlade bude oborena na Upravnom sudu, takva politička praksa će, bez sumnje, ugroziti dostizanje IBAR-a za poglavlja 23 i 24 jer je u pitanju kontinuirano kršenje zakona najvišeg organa izvršne vlasti – Vlade Crne Gore. Odluka o razrješenju, međutim, ne bi bila nikakvo iznenađenje, iako je Spajić najavio da će njegov tim biti posvećen poštovanju zakona Crne Gore i zaustaviti institucionalni haos u našoj državi.
Demokrate, sudeći prema svemu čemu svjedočimo u protekla četiri mjeseca od kada je konstituisana Spajićeva vlada, u njoj imaju ključnu ulogu, a njihov cilj i zadatak je da u bezbjednosnom sektoru sačuvaju kadrove prethodne izvršne vlasti koja je bila „u rukama“ premijera Dritana Abazovića, njegove Ure i struktura okupljenih oko ove partije.
Zoran Brđanin je čovjek kojeg su Abazović i Ura odlučili da se po svaku cijenu riješe, a nakon što je on odbio da saučestvuje u njihovom kadriranju u Upravi policije i Demokrate istrajavaju na tome da on bude uklonjen iz sektora bezbjednosti, pa i rušenjem zakona ove države. Zadatak Demokrata da sačuvaju Urine kadrove u bezbjednosnom sektoru potpomognut je snažnom medijskom potporom, pa će, prema saznanjima Pobjede, u susret sjednici Vlade na kojoj će se odlučivati o statusu Brđanina, biti objavljena informacija kako bi se pokušala njegova kompromitacija i istovremeno se napravio dodatni pritisak na Spajića da uvaži inicijativu o njegovom razrješenju.
