Iz štampe je izašao 52. broj časopisa Komuna na povećanom broju stranica (40) sa bogatim programskim sadržajem o crnogorsko-makedonskim vezama i odnosima između dvije prijateljske države.
U uvodniku pod nazivom „Prostori trajne povezanosti“ Vasil Tupurkovski, bivši član Predsjedništva SFRJ, predsjednik Saveza socijalističke omladine Jugoslavije i predsjednik Olimpijskog komiteta Sjeverne Makedonije piše o prijateljskim i bratskim odnosima između Crne GoreiMakedonijekoji se „veoma dobro razumiju bez obzira na jezik, kulturu i religiju, jer njihova genetika pokazuje snažno zajedničko porijeklo koje seže hiljadama godina unazad, dublje nego bilo koja politika ili ideologija što govori da su Makedonci i Crnogorci braća koji nikada u istoriji nijesu imali bilo koje otvoreno pitanje“.
Za ovaj poseban tematski broj Komune tekst je napisao je mr Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske o crnogorsko-makedonskim kulturno-istorijskim vezama koje imaju duboke korijene, od kojihjedna o neizostavnih relacija predstavlja milenijumski kult svetog kneza Vladimira Dukljanskog i legenda o njegovoj ljubavi sa makedonskom princezom Kosarom koja je bila inspiracija značajnom broju književnih i umjetničkih ostvarenja.
O dubokim i vrijednim vezama između dva naroda piše i dr Srđa Martinović s posebnim akcentom na nezaobilazne biljege prijateljstva poput Bregalničke bitke, kao i učešću Crnogoraca u Ilindenskom ustanku.
Kao prilog o crnogorsko-makedonskim kulturno-istorijskim vezama Dragan B. Perović piše o Nikoli Petanoviću Naiadu koji je bio veliki borac za pravo i čast i slobodu Crne Gore koji je prezentovao stavove o Makedoniji i Makedoncima i njihovoj „tegobnoj borbi za očuvanje identiteta, duhovne i kulturne baštine“
Komuna je u novom broju publikovala i tekst Ilije Veleva koji govori o tradiciji i tokovima savremenih književno-stavaralačkih nacionalnih izazova u Makedoniji i Crnoj Gori pod naslovom ,,Na stalnom udaru politika asimilacije“.
U ovom broju Komune Miroljub Orlandić piše o crnogorskim iseljenicima u Sjevernoj Makedoniji, a akademik dr Mile Mićunović o crnogorskim porodicama u Ohridugdje je 2009.godine osnovano Udruženje Crnogoraca sa osnovnim ciljem da promoviše i sačuva kulturne i duhovne vrijednosti Crne Gore...
U tekstu pod naslovom „Rasadnik revolucionara i narodnih heroja“ urednik ovog posebnog tematskog izdanja mr Amer Ramusović piše o čuvenoj Velikoj medresi u Skoplju gdje su školovane značajne ličnosti iz Crne Gore poput Rifata Burdževića Trša, Beća Bašića, Ćamila Sijarića, Mustafe Pećanina, Salka Alkovića, Džafera Nikočevića, Mustafe Memića i mnogih drugih. Isti autor predstavlja i Jadranku Dabović Anastasovsku, naučnicu, profesoricu, sutkinju Ustavnog suda Makedonije kod koje se „kroz sve etape života protežu dvije linije-crnogorska i makedonska-spajajući se u snažno tkanje identiteta, znanja, poštovanja i predanosti“.
O Milutinu Peroviću, crnogorskom kamikazi koji je poginuo kod Kumanova piše Anka Perović-Radović koja u tekstu pod naslovom „Letom u istoriju“ kaže da „Crna Gora je mala zemlja velike istorije, pa možda zbog toga ostaju neotkriveni mnogi njeni junaci među kojima je Milutin Perović, pilot-lovac koji se vinuo u samoubilački let na aerdromu kod Kumanova, čuvajući granicu sa Bugarskom u II svjetskom ratu, a Predrag Nikolić piše o spomen ploči koja je postavljena u gradskom jezgru Skoplja a posvećena je Crnogorcu Periši Saveljiću, koji je bio komadant skopskog partizanskog odreda.
Dragana Erjavšek predstavlja u ovom izdanju zaboravljenu pjesmu „Maćedoniji“ koju je prije 120 godina napisao barski pjesnik Milo Jovović povodom ilindenskog ustanka, a u drugom tekstu i predstavlja Slobodanku Bebu Milenković, prvakinju makedonskog narodnog ansambla „Tanec“.
Mr Željko Rutović piše o Aliji Redžiću, u tekstu pod naslovom „Plemenitost osobenog šarma“ ističući da je „Redžić znamenito ime prepoznavanja i institucionalnog utemeljenja crnogorske zajednice u Makedoniji kojoj se duhom i snagom svoje ličnosti posvetio na način iskonske odanosti, njegovanja kulture i identiteta zajednice za čije je mjesto uglednika stekao poštovanje kako u Crnoj Gori, tako i široj zajednici države u kojoj živi“.
O aktivnostima Crnogorske zajednice uSjevernoj Makedoniji koja predstavlja primjer kako se može očuvati posebnost, a istovremeno biti dio šire zajednicepiše Peđa Nikolić, dok Rijalda Ramusović predstavlja NVU „Crnogorsko makedonsko prijateljstvo Kirjana“ koje ove godine slavi 10 godina postojanja, a koje promoviše ravnopravnost i zajedništvo između dva naroda uz upoznavanje i međusobno prožimanje njihovih kultura, običaja i tradicije..
Ružica Batkovska-Grubač predstavlja aktivnosti makedonsko-crnogorskog društva prijateljstva i nacionalne zajednice Makedonaca u Crnoj Gori u tekstu pod naslovom ,,Promoteri bogate makedonske kulture“
Komuna u posebnom tematskom izdanju kojipo prvi put u javnosti na jednom mjestu publikuje tekstove o crnogorsko-makedonskim vezama predstavlja i znamenite ličnosti koje su doprinijele očuvanju crnogorsko-makedonskih odnosa na raznim poljima.
Tako mr Nela Savković-Vukčević podsjeća na nedavno preminulog akademika Sretena Perovića koji je „svojim snažnim stvaralačkim posredovanjem doprinio jačanju crnogorsko-makedonskog prijateljstva, upoznavanju sa književnim ostvarenjima i kulturnim tokovima i otvaranju puteva budućim generacijama u razumijevanju novih umjetničkih kvaliteta i dometa dva naroda, povezana dubokim istorijskim prožimanjima“.
Akademik prof. dr Ferid Muhić u tekstu pod naslovom „Čovjek dobrih djela, prijatne naravi i slojevite duše“ piše o sjećanju na Adema Kočana, istaknutog člana Crnogorske zajednice koja je izuzetno uticala na očuvanju zavičajnog duha u Makedoniji, kao i razvijanju i unapređivanju odnosa i prijateljstava između makedonskih i crnogorskih građana.
O dr Milošu Gruboviću, filantropu, humanisti i dobročinitelju piše Vildan Ramusović koji o njemu ističe da je za života ostavio duboke tragove svojim radom i odnosom kako u u zemlji rođenja, tako i u zemlji u kojoj je živio i oformio porodicu, izrastajući u ličnost koja je jako uticala na očuvanje crnogorskog duha u Makedoniji.
U ovom broju Komune je i osvrt dr Zećira Ramčilovića, doskorašnjeg ambasadora Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori na odnose dvije države sa naslovom „Saradnja na temeljima istine i pravde“, a Dejan Lučić predstavlja prof. dr Vinetu Vuksanović koja već četiri decenije gradi uspješnu karijeru Crnoj Gori, nimalo zapostavljajući veze sa rodnom Makedonijom.
Tu je i tekst Salka Lubodera o sjećanju napjesnika Adema Redžića, kojeg već četiri decenije prekriva zaborav njegovog pjesničkog stvaralaštava, a predstavljapjesnika kojeg treba pamtiti...
Tu je i priča Dimitra Pandeva o Vasu Tomanoviću, crnogorskom lingvisti i Samira Radončića o makedonsko-crnogorskom i crnogorsko-makedonskom rječniku autora Remza Skenderovića koje je izdala Crnogorska zajednica u Makedoniji, a koji predstavljaju značajan doprinos obogaćivanju makedonske i crnogorskeleksikografske nauke.
Kada je riječ o značajnim ličnostima koje su dale dorinos osnaživanju makedonsko-crnogorskih odnosa u ovom broju Komune prof. dr Draško Došljak piše o putopisima Ćamila Sijarića u tekstu pod naslovom „Skoplje kao prostor sjećanja“, a Aleksandar Spasov o stranicama iz književno-kulturne aktivnosti Vukajla Kukalja u Makedoniji, dokmr Filip P. Jovanovski piše o dr Nenadu Vujadinoviću, piscu i univerzitetskom profesoru iz Podgorice koji je na makedonskom jeziku stvorio većinu svog opusa.
Kao izuzetne zanimljiva priča u ovom izdanju Komune publikovano je jedno sjećanje na studentsko vrijeme iz Skoplja devedesetih godina iz pera Dražena Draškovića, kao i nostalgično pismo iz Sarajeva Mukadese Redžepagić-Mašić koja je rođena u Plavu, a mladost i školovanje provela u Skoplju, a sada živi u Sarajevu gdje napominje “podjednako srce zatreperi i suza zaiskri u oku kada čujem neku crnogorsku i makedonsku pjesmu“
U posebnom izdanju Komune i tekst Rijalde Ramusović o plodnoj saradnji crnogorskih i makedonskih teatara i velikom uspjehu Marije Sarap čija je drama „Jelena Savojska“ nagrađena na festivalu u Resenu kao najbolja predstava i dramski tekst.
Kao i u mnogim drugim ranijim brojevima Komune, i u ovom izdanju je publikovan jedan tekst iz oblasti sporta gdje Saša Radunović piše o crnogorskom rukometnom bračnom paru Kastratović, Zoranu i Indiri, kojima je Makedonijaviše od Crne Gore pružila mnogo veću pažnju i dala priliku da pokažu koliko znaju i mogu u rukometu zbog čega su se odlučili da život provedu tamo.
Ovo jedinstveno i posebno izdanje Komune već od preksjutra će se naći na svim prodajnim mjestima za štampuširom Crne Gore, a uredili su ga mr Amer Ramusović, gl. i odg. urednik i Voislav Bulatović, grafički i urednik dizajna.
