Konačna presuda Ratku Mladiću posebno je važna zbog žrtava, kaže Serž Bramerc.
On je u razgovoru za minhenski Zidojče cajtung opisivao opsadu Sarajeva i granatiranje grada kojim je komandovao Mladić.
„Jedna svjedokinja je pred Sudom ispričala kako je bila pogođena prilikom kupovine. Metak je prošao kroz njen kuk i ubio malo dijete koje je vodila za ruku. Za te roditelje kao i za mnoge druge, to nije bio kraj“, rekao je Bramerc.
Na pitanje smatra li da je Mladić to radio iz ubjeđenja ili je bio sadista koji je dobio svoju priliku, glavni tužilac je ukazao na momenat kada je glavni zapovjednik Vojske RS dijelio slatkiše djeci u Srebrenici. „Muslimanima je govorio da predaju oružje i da im se ništa neće desiti, da bi nedugo nakon toga naredio njihova smaknuća.“
Bramerc je dodao da Mladić na sebe gleda kao na „oficira koji ispunjava naređenja“ i da je za njega važilo pravilo „cilj opravdava sredstvo“. „On je porodice žrtava gledao podrugljivo, prijeteći im gestovima i mimikom. Suočili smo ga sa 167 svjedoka – to su bili hrabri ljudi. Nikada nije pokazao kajanje ili barem razumijevanje za njih.“
Tužilac navodi da su se tokom suđenja mnogi počinioci pa i Mladić „sujetno uzdizali“ iznad drugih. Bramerc smatra da je jedan od razloga za velike probleme u bivšoj Jugoslaviji to što mnogi nacionalistički političari nakon svakog ovakvog izricanja presude govore: „To je presuda protiv svih nas!“
Bramerc je rekao da „mora doći do strože reakcije međunarodne zajednice“ na negiranje genocida u Srebrenici, što je ovih dana ponovo učinio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. „Smatram to apsolutno neprihvatljivim. To je otvoreno falsifikovanje istorije“, rekao je Bramerc. Ukazao je da se istorijski revizionizam s godinama ne smanjuje. „On postaje sve bestidniji, ako mu se odlučno ne suprotstavi.“
Na pitanje novinara da li mržnja ponovo raste, Bramerc navodi kako se manipuliše i novim generacijama. Navodi primjer Republike Srpske u kojoj je osnovana nova Ekspertska komisija koja na osnovu „falsifikovanih naučnih saznanja etablira iskrivljenu sliku ratova na Balkanu“. Zato su, kako kaže, „naše presude i naše arhive jako važne kao i naše izvođenje dokaza po strogim i fer-pravilima“. Ističe da je do sada u Hagu prikupljeno devet miliona dokumenata.
Kelnski Štatancajger u članku pod nazivom „Balkanski koljač“ donosi cijelu pozadinu hapšenja Mladića i između ostalog piše: „Kada je uhapšen Karadžić, nije bilo traga Mladiću. Tek 26. maja 2011. je tada jedan od najtraženijih zločinaca na svijetu – u međuvremenu bolestan čovjek – nakon ogromnog pritiska iz SAD i Brisela, uhapšen na jednom imanju na sjeveru Srbije.
