- Iz naredbe Višeg suda u Podgorici (MTN broj 75/20) jasno je da je u vrijeme izvršenja krivičnih djela za koje me Specijalno državno tužilaštvo tereti bio sam pod mjerama tajnog nadzora, uključujući tajno praćenje, prisluškivanje telefonskih i drugih komunikacija, kao i ulazak u prostorije radi tajnog audio i video snimanja – kazao je danas pred sudom optuženi Brajović.
On je, kako navodi Tomković, osporio zakonitost naredbe sudije za istragu kojom su prema njemu, ali i drugim licima, bile određene i produžavane mjere tajnog nadzora, tvrdeći da je riječ o nezakonitom i krajnje invazivnom zadiranju u privatnost, koje je, kako je naveo, obuhvatilo i članove njegove uže porodice.
– Riječ je o najstrožim mjerama koje zakon poznaje, mjerama koje predstavljaju najdublje zadiranje u privatni život i lični integritet, ne samo mene, već i moje porodice. Prisluškivani su moj otac i supruga, i to čak i nakon mog hapšenja – izjavio je Brajović, navodeći da takav stepen nadzora zahtijeva najviši nivo sudske kontrole i striktno poštovanje zakonskih procedura.
On je predložio da sud pribavi kompletne spise predmeta koji se odnose na primjenu mjera tajnog nadzora, ocjenjujući da se njihovo prikrivanje koristi kako bi se, kako tvrdi, sakrile zloupotrebe, a ne radi zaštite zakonitosti postupka.
Brajović je, kako tvrdi Tomković, istovremeno ponovio primjedbe na korišćenje Skaj komunikacija kao dokaza, ističući da ne postoji garancija autentičnosti i integriteta digitalnog materijala koji je dostavljen sudu.
Posebno je naglasio da odbrani nijesu dostavljeni izvorni binarni i „raw“ fajlovi, već isključivo Excel tabele i prevodi poruka čime je, prema njegovim riječima, prekinut lanac čuvanja dokaza.
– Ako se ne može isključiti mogućnost manipulacije, onda se ne može ni nedvosmisleno utvrditi činjenica. Ne znamo ko je preuzeo materijal, ko ga je dao na vještačenje, ko ga je vještačio, ko ga je otvarao, niti imamo uvid u haš vrijednosti i logove kopiranja – naveo je Brajović, pozivajući se na odredbe Zakonika o krivičnom postupku i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
On je dodao da prema evropskim standardima i praksi Suda pravde EU, dokazi pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći moraju biti dostavljeni u izvornom i provjerljivom formatu, kako bi druga država mogla da provjeri njihovu zakonitost i proporcionalnost.
– Ako su originalni podaci u binarnom ili JSON formatu, a sudu se dostavljaju samo Excel tabele, onda je jasno da nemamo jednake uslove u postupku i da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje – zaključio je Brajović, zatraživši da se sporni dokazi izdvoje iz spisa predmeta.
Brajović je jedan od optuženih za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Stefana Đukića i Emila Tuzovića koja je, prema stavu SDT-a, formirana radi likvidacije tužilaca i policajaca, ali prebijanje bivše sutkinje Biljane Uskoković.
Pored Tuzovića, Đukića i Brajovića na spisku optuženih nalaze se i Zoran Perović, Dušan Dudić, Milan Brajović, Nino Korać, Stefan Mićić, Aleksandar Raičević, Dušan Boljević, Albin R. Salić, Branko D. Pejanović, Haris Tuzović i Goran Milašinović i Bojan G. Lopičić.
Specijalno policijsko odjeljenje je 13. avgusta 2021. godine u Podgorici, Baru i Danilovgradu uhapsilo pet pripadnika ove kriminalne organizacije.
Ime Baranina Stefana Đukića, koji se ranije prezivao Mandić, i Emila Tuzovića iz Podgorice poznati su javnosti po pokušaju ubistva vođe kavačkog klana Radoja Zvicera u Odesi, krajem maja 2020. godine.
U policijskim evidencijama oni su označeni kao pripadnici barskog klana na čijem se čelu nalazio pokojni Alan Kožar koji je ubijen 2020. godine u Grčkoj.
Barski klan je blizak škaljarskom i nastao je kao ogranak mafijaškog kartela koji predvodi Luka Bojović.
