Ministar pravde Bojan Božović najavio je da će njegov resor u naredna dva dana izaći sa određenim prijedlozima prema radnom timu za izmjene Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
- O novinama ćemo obavijestiti javnost sjutra ili preksjutra. Prije nekoliko dana dobili smo analize eksperata Savjeta Evrope, pažljivo smo ih razmotrili i određene segmente ćemo prihvatiti i sa tim prijedlozima izaći prema radnom timu i kada za to dođe vrijeme i prema Evropskoj komisiji kada za to dođe vrijeme - kazao je Božović u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Tražiće se, ističe on, da se nezakonito bogaćenje uvede kao krivično djelo u Krivični zakonik.
- Mi imamo kroz građanski zakon mogućnost da utvrđujemo da li je neko došao do sticanja bogatstva bez osnova. Međutim, sada govorimo o krivičnom bogaćenju prije svega javnih funkcionera i ljudi koji su povezani sa njima. To su mnogo veći iznosi i neko će morati da dokazuje i to sticanje te imovine, ukoliko nema mogućnosti da dokaže porijeklo - saopštio je Božović.
Takođe, kako je rekao, predložiće dva-tri modela radnoj grupi. Jedan za koji smatra da je najradikalniji, a da će ga građani najbolje shvatiti, je targetiranje imovine društveno-opasnih lica.
- Jasno će biti naznačeno gdje će se oni nalaziti, dali u SOCTA-i, ili nekom drugom izvoru... Ali uvezaćemo to u sistem, da ne bi bilo targetiranja bilo koga i da utvrdimo da li ta društveno-opasna lica su stekla imovinu na način na koji je ne mogu pravdati. Onda ćemo odvajati krivični postupak ili ono što nam je u fokusu - otvarati pitanje posjedovanja imovine. To su dva različita postupka i građane nerijetko interesuje što se dešava sa imovinom, a ne da li je došlo do nekog krivičnog djela. Za pripadnike organizovanih krivičnih djela i one koji su stekli enormna bogatstva na nezakonit način sam odlazak u zatvor na nekoliko godina je jedna mjera i sankcija koja je poprilično prihvatljiva. Jedino što može imati efekta je uzimanje imovine koja je nezakonito sticana - pojasnio je Božović, ističući da se izmjene Zakona neće donositi bez pozitivnog mišljenja Evropske komisije.
"Očekujem izbor sudija u drugom krugu"
Kandidati za sudije Ustavnog suda Mirjana Radović, Jovana Jovanović i Mirjana Vučinić u pravom krugu nijesu dobile dvotrećinsku podršku parlamenta, ali Božović vjeruje da neće izostati tropetinska u drugom krugu.
Dijalog će se, kaže, voditi i narednih dana na ovu temu.
- Očekujem da će neko promijeniti mišljenje, neću licitirati ko, možda neko i iz opozicije. Mislim da razgovori postoje i drago bi mi bilo da rezulturaju izborom sudija Ustavnog suda. Mi moramo što prije kompletirati Ustavni sud - saopštio je Božović.
Kompleksan problem
Komentarišući to što se pojedini sudski postupci odugovlače i ne dobijaju epilog, kao u slučaju Miloša Medenice koji je nedavno izašao iz Istražnog zatvora i određen mu je kućni pritvor jer ni nakon tri godine od podignute optužnice nije donesena prvostepena presuda, Božović kaže da je problem kompleksan i da ga teško ga je adresirati u jednom smjeru.
- Bitni razlog zašto su postupci ovako dugi je Zakon o krivičnom postupku koji je postavljen kako je postavljen. Zato smo predložili izmjene ZKP-a. Drugi razlog je što u Višem sudu nijesmo imali više od pet-šest sudija u Specijalnom odjeljenju - danas ih je 14. Takođe, nemamo adekvatne infrastrukturne kapacitete i naše sudije rade u teškim uslovima... - naveo je Božović.
"Treba podržati izvještaj Tužilačkog savjeta"
Božović je rekao i da razumije čelnike Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva Milorada Markovića i Vladimira Novovića koji se nijesu pojavili na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojem je trebalo da se raspravlja o aferi "Telekom". Međutim, kako je istakao, razumije i poslanike koji su kivni zbog njihovog izostanka.
- Potpuno razumijem i stav državnog tužilaštva da o predmetu koji je aktivan ne razgovaraju van svojih institucija, ali razumijem i stav poslanika, kao legitimne predstavnike naroda, koji žele da imaju odgovor tužilaštva o ovom slučaju - istakao je Božović.
Smatra i da je legitiman stav poslanika da će, zbog ove situacije, preispitati podršku izvještajima o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godina.
- Međutim, mislim da bi izvještaj Tužilačkog savjeta trebalo podržati - poručio je Božović.
