On je u intervjuu za Dnevne rekao i da položaj prosvjetnih radnika danas nije na zadovoljavajućem nivou, dok je obrazovni sistem ocijenio rigidnim i krutim. Stoga bi ga, kako je rekao, trebalo reformisati.
Prvi čovjek najbrojnije sindikalne organizacije u zemlji kaže da se raduju najavljenom povećanju plata u prosvjeti, ali i da očekuju njihov dalji rast.
“Sedamnaest posto nije mala stvar, ali na naše plate od 550 eura to dođe oko 90 eura. Nije to novac koji će da nas izvuče iz crvene zone, jer i sa platom od 650 eura u prosjeku teško da možemo da rezervišemo ljetovanje u hotelu sa četiri zvjezdice ili da kaparišemo novi automobil i uplatimo prvu ratu. U svakom slučaju, to je pomak naprijed i za pohvalu”, rekao je Božović.
Podsjeća da su i do sada imali određena povećanja, koja se usljed rasta troškova života nijesu osjetila.
“To je sad praktično devalvirano. Gorivo je došlo do cijene od 1,5 eura, osnovne životne namirnice su poskupjele, život nam svakodnevno poskupljuje. Povećanje od 17 posto može da ugasi požar privremeno, ali to,ako ne bude češće, nije situacija koja će da riješi naše probleme”, istakao je Božović.
Komentarišući položaj prosvjetnog radnika danas, ocjenjuje da nije na zadovoljavajućem nivou i kaže kako poslije 20 godina rada u prosvjeti sa sigurnošću može da kaže kako su nastavnici najbolji resurs u obrazovnom sistemu Crne Gore.
“Reforma i osavremenjivanje nastave podrazumijevaju nove škole, pametne table, kompjutere, ali mi moramo da ulažemo u kadar, njihovu edukaciju, povećanje plata. Većina nas je u ovaj posao ušla iz ljubavi, ali ljubav vremenom, ako je ne hranite, ako je ne pospješujete, ako joj ne dajete vjetar u leđa, ona se gubi”, rekao je Božović, uz konstataciju da država ne vodi previše računa o prosvjetnim radnicima kad su u pitanju plate i stambena politika.
Uprkos svemu, kako je rekao, prosvjetni radnici kad uđu u kabinet, zaborave na probleme, iako ni to, kaže, “ne može vječno da traje”.
Stoga će u fokusu rada njegovog mandata biti upravo podizanje kvaliteta životnog standarda zaposlenih u prosvjeti. Radiće, kako je rekao, i na uspostavljanju saradnje sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta kako bi riješili neke naslijeđene probleme, poput norme profesora u srednjim školama, isplate novca za časove preko norme u vrijeme korone…
“I tu smo krenuli fino u priču, predlagali kompromisna rješenja. Ali odjednom zastade cijela priča. Po tom pitanju imamo jednu tužbu, zvanično sa moje strane, tako smo se dogovorili da ja budem probni balon, koji će da probada tužbom riješi situaciju”, pojasnio je Božović.
On nije mogao da precizira koliko je to novca po prosvjetnom radniku, ali napominje da nije u pitanju iznos koji bi naš budžet zavio u crno ili doveo do bankrota.
“Bili smo spremni na kompromise, da se ne kaže da smo lešinari koji su jedva čekali situaciju da uzmu novce koje nijesu zaslužili. I mi smo, kao i ljekari, bili izloženi riziku od virusa. Oni su dobijali nadoknade”, rekao je Božović.
Kad su u pitanju nadoknade za platformu Uči doma, kaže da očekuje da se to realizuje do kraja godine.
“Nijesu isplaćeni, ali ne znam previše nastavnika koji su u to ušli da bi zaradili. Ja sam snimio sedam časova i nijesam nijednom pitao ni koliko će, ni hoće li mi platiti. Ali ima kolega koje su to radile mjesecima i mjesecima i koje zaslužuju određeni honorar. Očekujemo da će isplata biti do kraja godine”, rekao je on.
Božović je, govoreći o gorućim problemima u obrazovanju, ocijenio da nam je sistem krut i rigidan, te da ga vrijeme gazi.
“Djeca u nekim razredima osnovne škole imaju po 14 predmeta. Svaki učenik najmanje 14 puta odgovara, a pritom svaki nastavnik svoj predmet gleda kao da je najvažniji. Sa druge strane, puno je izazova koji su pred djecom u posljednjih sedam-osam godina”, kazao je on.
Napominje kako škola djeci uz internet više nije interesanta, jer se dok uči i po nekoliko puta zapita šta će mu to što uči.
“Nauka i medicina pokazuju da upliv društvenih mreža i igrica čini da djeca ne razmišljaju bistro, već površno. Bojim se da država još ne uočava taj problem. Sve je teže djecu zainteresovati”, rekao je Božović.
Kad je u pitanju onlajn nastava i eventualni povratak u slučaju pogoršanja epidemijske situacije, Božović je rekao da “onlajn nije bauk”.
“Nije toliko strašna kad bi je svi primjenjivali. Tims platforma je dostojna zamjena za živu nastavu, iako to nije kao živa nastava, ali ako može da pomogne zatvaranje škola da se epidemijska situacija zaustavi, nije to smak svijeta”, rekao je on.
