Ona je agenciji Mina kazala da se održivi razvoj nalazi u strateškim dokumentima, kao jedan od ključnih prioriteta i osnov cjelokupnog razvoja Crne Gore.
Vuković je podsjetila da se i u preambuli Ustava navodi da se taj najviši političko-pravni akt donosi na osnovu uvjerenja da je država odgovorna za očuvanje prirode, zdrave životne sredine, održivog razvoja, uravnoteženog razvoja svih njenih područja i uspostavljanja socijalne pravde.
„Što daje svim činiocima društva osnov da udruženo rade na sprovođenju konkretnih odrednica održivog razvoja“, kazala je ona.
Prema njenim riječima, pozitivni primjeri postoje, a naročito su vidni pomaci u promociji principa energetske efikanosti, korišćenja obnovljivih izvora energije, potenciranju važnosti uključenjai svih socijalnih grupa, ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i usaglašavanja programa u visokom obrazovanju sa realnim potrebama tržišta.
Vuković je kazala da je Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore postavljena kao krovni dokument, sa kojim treba da budu usaglašene sve sektorske politike što je, smatra ona, u najvećoj mjeri i realnost.
„Ono što predstavlja izazov za cjelokupni razvoj naše zemlje je sprovođenje usvojenih propisa i mjera“, naglasila je Vuković.
Na terenu se, kako je navela, najznačajniji izazovi u dugoročnom razvoju Crne Gore tiču regionalnih ekonomskih, socijalnih i kulturnih dispariteta, socijalne isključenosti, vladavine prava i demokratizacije i integrisanja životne sredine u sektorske razvojne politike i strategije.
„Ovo je zaključak godišnjih praćenja sprovođenja Nacionalne strategije održivog razvoja i predstavljaće osnov za izradu konkretnih rješanja koje će biti usmjerene na rješavanje svakog od ovih izazova“, navela je ona.
Na pitanje koliko se u Crnoj Gori zanemaruje ekološka komponenta kada su razvojne politike u pitanju, i da li je ona podređena drugima dvjema -ekonomskoj i socijalnoj, Vuković je kazala da je, u okviru koncepta održivog razvoja, ekološka komponenta je možda i previše naglašena.
„U smislu da u široj javnosti sami održivi razvoj se najčešće poistovjećuje samo za zaštitom životne sredine i zelenim pitanjima“, pojasnila je Vuković.
Takvo shvatanje je, smatra ona, rezultat toga što je životna sredina, kao jedan od tri stuba održivog razvoja, često najviše izložena pritiscima i najvidnije su posljedice koje neodrživi razvoj i planiranje ostavljaju na ograničene prirodne resurse Crne Gore.
Vuković je naglasila da pravilno shvatanje održivog razvoja uključuje, pored ekoloških, i ekonomske i socijalne potrebe društva, i počiva na integrisanom i uravnoteženom pristupu države, lokalne samouprave i svakog građanina u zadovoljenju svake od tih potreba.
„Održivo ponašanje je ponašanje dobrog domaćina koji u isto vrijeme vodi računa o dobrobiti i jednakosti svakog od članova svoje porodice, osiguranju stalnih i stabilnih prihoda i zadovoljavajućeg standarda života u okviru ograničenih resursa koje ima na raspolaganju“, precizirala je ona.
Prema njenim riječima, usvajanje takvog odnosa i prema javnim i zajedničkim dobrima i resursima, osnova je za održivi razvoj cjelokupne države.
„Kako su prirodni resursi kojima jedno društvo raspolaže ograničeni, njihovo održivo upravljanje i osiguranje da i budućim generacijama ostavimo istu šansu za razvoj i zadovoljenje njihovih potreba čini ekološki stub i pitanje zaštite životne sredine ključno za održivi razvoj“, smatra Vuković.
Na pitanje da li će proces evropskih integracija i stroga pravila i standardi koje će Crna Gora morati da usvoji i implementira, dovesti do toga da održivi razvoj u pravom smislu postane prioritet i način življenja, ona je kazala da taj proces daje glavne smjernice za pravac razvoja na nacionalnom nivou svake od zemalja čiji je cilj članstvo u Evropskoj uniji (EU).
„Ipak, evropske integracije ne smiju da postanu jedini razlog zbog čega pristupamo promjenama, već je nužno da svi akteri crnogorskog društva vide razloge za njihovu korisnost i nužnost“, smatra Vuković.
Ona je kazala da oblast održivog razvoja, koja utiče na svaki aspekat života građana, u EU predstavlja jedan od prioriteta.
EU je, podsjetila je Vuković, još 1997. godine, Amsterdamskim ugovorom prvi put uvela termin održivi razvoj, kao i nužnost sprovođenja principa integrisanja pitanja životne sredine u dizajniranje i sprovođenje razvojnih strategija ključnih sektora, što predstavlja osnovu za održivi razvoj.
Trenutno važeći krovni dokument EU je, kako je pojasnila, Inovirana Evropska strategija održivog razvoja, čiji je cilj da identifikuje i razvije aktivnosti koje će omogućiti Uniji da ostvari kontinuirani napredak kvaliteta života kako za sadašnje, tako i za buduće generacije.
Strategija predviđa stvaranje održivih zajednica koje imaju kapaciteta da upravljaju i koriste resurse na efikasan način i da pojačaju potencijal ekonomije za ekološke i socijalne inovacije, osiguravajući na taj način prosperitet, zaštitiu životne sredine i socijalnu koheziju.
Vuković tvrdi da je već u ovoj fazi priprema Crne Gore za članstvo, vidan uticaj politike EU na nacionalne tokove.
„Strateške i procjene uticaja na životnu sredinu infrastrukturnih projekata, dokumenata i politika na primjer, kao i Regulatorna procjena uticaja, neki su od instrumenata koji predstavljaju osnov za osiguranje održivosti politika i procesa unutar EU, a koje Crna Gora postepeno uvodi u svoj sistem“, pojasnila je ona.
Vuković je kazala da je Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore utemeljena u evropskoj strategiji kako, i ključnim međunarodnim i UN konvencijama i deklaracijama.
„A kako nam predstoji revizija Strategije sljedeće godine, nove smjernice iz strateških dokumenata EU, kao što su Evropa 2020 koja poziva na promovisanje pametnog, inkluzivnog i održivog rasta i Mapa puta za efikasnu upotrebu resursa biće osnova za redefinisanje vizije održivog razvoja i kod nas“, rekla je ona.
Važno je, smatra Vuković, imati u vidu da, zbog širine koncepta održivog razvoja, njegova konkretizacija i sprovođenje na terenu predstavljaju sistemski izazov, pa će biti potrebna zajednička i kontinuirana aktivnosti svih društvenih činilaca u tom procesu – državnih resora, jedinica lokalne samouprave, poslovnog, stručnog i nevladinog sektora, kao i građana.
Prema njenim riječima, u susret Samitu u Riju, koji će biti održan ove godine, Crna Gora je počela da priprema platoformu koja bi se zasnivala na njenoj kandidaturi za pilot zemlju restrukturiranja i ozeljenjavanja nacionalne ekonomije, zasnovane na principima društvene pravednosti, efikasnosti resursa i očuvanja prirode.
Vuković je dodala da Crnoj Gori u pripremi te platforme pomaže Kancelarija UNDP u Podgorici.
„Naš prvi partner u sprovođenju ovakve platforme mora biti EU. Ovakva korjenita promjena zahtijevala bi, osim sanacije crnih tačaka i promjenu svijesti i načina razmišljanja, kao i načina ostvarivanja kompletnog bruto društvenog proizvoda Crne Gore u narednom period“, precizirala je ona.
Vuković smatra da bi ta platforma mogla da okupi sve činioce društva.
„I pomogne prevazilaženju skepticizma građana o ideji Crne Gore kao ekološke države i, poslije 20 godina doprinese njenom konkretnom sprovođenju“, kazala je ona.
