Ona je u intervjuu agenciji MINA rekla da se protokoli za liječenje Kovid-a 19 u Crnoj Gori ni u čemu ne razlikuju od evropskih standardnih protokola.
"Crna Gora raspolaže svim elementima savremenog terapijskog protokola za liječenje Kovid-19 bolesti. Prethodnih dana sam imala priliku da se upoznam sa terapijskim protokolom u Njemačkoj, gdje smo posjetili bolnice i intenzivnu njegu. Neposredno prije toga, obišli smo bolnice u Turskoj. Crna Gora raspolaže svim ljekovima koji su neophodni za savremeni tretman i liječenje po najnovijim medicinskim doktrinama kovida", kazala je Borovinić-Bojović.
Ona je navela da epidemiološka situacija u Crnoj Gori prati epidemiološku situaciju u državama u regionu i šire, i da zahtijeva i dalje veliki oprez.
"Koronavirus je nepredvidiv i u ovom trenutku, imajući u vidu da dolazi hladnije vrijeme i zimski mjeseci, kada će ljudi više boraviti u zatvorenim prostorima, ona zahtijeva svakako dodatni oprez", rekla je Borovinić-Bojović.
Ona je ranije najavila da će Ministarstvu zdravlja Njemačka donirati 1.536 jedinica monoklonalnog antitijela (mAb) Casirivimab i monoklonalnog antitijela (mAb) Imdevimaba, koje se sastoji od 1.536 bočica Casirivimaba i 1.536 bočica Imdevimaba za kombinovanu primjenu, a vrijednost te donacije je oko 3,17 miliona eura, navodeći da ta terapija, po pacijentu, vrijedi oko dvije hiljade eura.
Dodaje i da su monoklonska antitijela, koja se primjenjuju u početnom stadijumu Kovid infekcije, u Crnoj Gori i ranije korišćena u liječenju pacijenata zaraženih koronavirusom. Podsjetila je i da je dio monoklonskih antitijela tada nabavljen iz sredstava državnog budžeta, a drugi je bio donacija.
"Monoklonska antitijela imaju funkciju da maksimalno poboljšaju imuni odgovor organizma na bolest i na taj način ubrzaju njeno prevazilaženje. Ona su upotrebljiva isključivo u ranoj fazi bolesti, ali i tada po strogim indikacijama. Postoji biološka terapija koju dobijaju pacijenti u kasnijim fazama bolesti, dakle govorimo o srednje-teškim i teškim bolesnicima. Tu biološku terapiju imamo čitavo vrijeme i koristimo je u protokolu za sve pacijente kojima je ona potrebna", navela je Borovinić-Bojović.
Na pitanje da li primjena terapije monoklonskim antitijelima zavisi od toga da li je osoba vakcinisana, ona je odgovorila da postoje stroge indikacije. Te indikacije su, kako je dodala, precizno definisane i smjernice su još ranije upućene svim ljekarima primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite.
"One se ne odnose samo na to da li je neko vakcinisan ili ne, nego i na godine starosti, komorbiditete, da li postoje hronična oboljenja, kao i na cijeli niz indikacija koje su veoma strogo medicinski definisane", kazala je Borovinić-Bojović.
Govoreći o procesu imunizacije u Crnoj Gori, ona je navela da je u posljednje vrijeme na dnevnom nivou nešto manji broj vakcinisanih prvom dozom, što je okarakterisala kao zabrinjavajuće uz napomenu da situacija zahtijeva promptno reagovanje. Dodaje i da je ministarstvo uradilo sve da obezbijedi i više nego dovoljan broj vakcina.
"Postoji zastupljenost skoro svih vakcina u Crnoj Gori, u više nego dovoljnom broju. Kao i u regionu i šire u svijetu, procenat novovakcinisanih je značajno manji nego što je bio prvih mjeseci. Sve to ima negativne reperkusije na dalja dešavanja u vezi za koronavirusom. Ono što je moja poruka u vezi sa smanjenjem broja vakcinisanih, jeste da građani treba da se vakcinišu, jer je to pravi put prevazilaženja problema u kojem se nalazi čitavi svijet", navela je Borovinić-Bojović.
Ona je rekla da je u Crnoj Gori prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano preko 56 odsto odraslog stanovništva, a revakcinisano preko 53 odsto, kao i da aktivno rade u smislu povećanja tog procenta.
"U fokusu će da budu prosvjetni radnici, vojska, policija, javna uprava, studenti i praktično svo ostalo stanovništvo, očekujem pozitivan odziv. Ono što je veoma važno, radi se multisektorski, uvezano, zajedničkim djelovanjem primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene usluge, krovno sa Ministarstvom zdravlja, ali u saradnji sa ostalim ministarstvima", kazala je Borovinić-Bojović.
Na pitanje kada se može očekivati da bude revakcinisano 50 odsto ukupnog stanovništva, ona je odgovorila da je u ovom trenutku revakcinisano više od 39 odsto ukupnog stanovništva i da očekuju da do kraja decembra taj procenat bude preko 50 odsto.
"Naravno, moramo da budemo veoma oprezni u ovim izjavama iz prostog razloga što je vakcinacija dobrovoljna i svako mora dati svoj lični doprinos. Sa druge strane, mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći. U svim zemljama regiona trenutno se bilježi pad broja novovakcinisanih, što je veoma loša poruka, posebno imajući u vidu pojavu mutagenih formi bolesti", ističe Borovinić-Bojović.
Napominje i da je od ukupnog broja preminulih od posljedica kovid infekcije preko 80 odsto onih koji su bili nevakcinisani.
"Ti podaci dovoljno ozbiljno govore o tome koliko je vakcinacija bitna i koliko je važno da se što prije procenat vakcinisanih podigne na još veći nivo", istakla je Borovinić-Bojović.
