Sedma zamolnica za izručenje Svetozara Marovića doživjeće krah kao i sve prethodne u proteklih devet godina, jer to pitanje vlasti u Srbiji tumače kao provokaciju i odgovorima ponižavaju Crnu Goru.
“Marović sigurno neće biti izručen Crnoj Gori. Pod uslovima pod kojima je i zaštićen od strane aktuelne vlasti Srbije više je nego jasno da je dao novac pa proizilazi da je zbog toga i zaštićen”, rekao je Pobjedi advokat Borivoje Borović.
Ističe da je u pitanju doživotni biznis.
“Ne vidim nijedan moralan stav ljudi koji čine vrh diktatorskog režima, pa će baš da zaštite jednog političara a proganjaju sopstvenu djecu i studente i trpaju ih u zatvor. Dakle, biznis je očigledno u pitanju doživotni - i Crna Gora treba da zaboravi tu priču i da prosto shvati da međunarodne obaveze koje bi bile realne i koje treba da ispunjava Srbija neće ispuniti”, naveo je Borović.
Veliki propusti
Na pitanje kakva je Srbija zemlja kada čuva čovjeka sa izvršnom presudom, koji treba da ide na odsluženje zatvorske kazne, Borović kaže da se ne radi o zemlji već o režimima koji kontrolišu te predmete.
“Režim, da li ga nazvali pravosudni, policijski, tužilački ili neki drugi u Crnoj Gori je popustio da pod povoljnim uslovima napusti Crnu Goru sam Marović. Dakle, nije to bilo iz nekih humanih razloga, vjerovatno je i tada biznis bio u pitanju. Sada imamo drugu zemlju koja prosto krši sve međunarodne obaveze. Srbija je zemlja u kojoj se ne poštuje Ustav ni zakoni niti funkcioniše pravosuđe. Mi smo ovdje trenutno u velikim problemima o čemu je upoznata i međunarodna javnost”, navodi Borović.
Ističe da je pitanje Marovića moralo da dođe na dnevni red.
“Dakle, u vremenima kada je trebalo da se uspostavi odnos između crnogorskih i srpskih vlasti pa da bude jedan od razloga, kao što je bio slučaj u vezi sa ambasadorima, da se stavi na dnevni red i to pitanje (Marovića) prosto se i o tome razgovaralo. Dakle, nikakve sankcije Srbija zbog toga ne može da podnese, ali zato je jasno da je na ovom primjeru koji je vrlo karakterističan, da pravde, odnosno međunarodnih obaveza od strane ove vlasti, nikada neće biti izvršen”, kaže advokat.
Što je odgovarala vlast
Marović je u Srbiji od 2016. godine i na pitanja novinara o njegovom izručenju u prisustvu najviših funkcionera Crne Gore odgovarali su Aleksandar Vučić i Ana Brnabić.
Vučić je marta 2021. godine rekao da je izručenje Marovića „pitanje za pravosudne organe i da je komplikovano“.
Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić je novembra 2021. godine u Beogradu na konferenciji za medije sa Anom Brnabić tvrdio da „izručenje Marovića ostaje prioritet za našu Vladu“, a Brnabić je odgovorila da „ne postoji neki konkretan privatni ili politički razlog što Marović nije izručen. Nijesam se bavila tim slučajem, provjeriću sa našim pravosudnim organima“.
Na Ohridskom samitu maja 2022. godine Vučić je tvrdio da „zajedno radimo na uspostavljanju boljih odnosa“.... „Znate li koliko mi zahtjeva imamo prema Crnoj Gori. Mogu da vam izvučem deset pitanja ali neću...“
Mjesec kasnije u svojstvu premijera Dritan Abazović je bio u Beogradu na sastanku sa premijerkom Brnabić koja je rekla da se institucije „bave tim pitanjem, odgovor ćete dobiti brzo“, dok je Abazović izrazio očekivanje da se to pitanje riješi. „Možda ne odmah. Nijesmo ovdje došli da pravimo pritisak na Srbiju“, rekao je on.
Dvojno državljanstvo
Ono što se iz Srbije preko crnogorskih vlasti gura kao goruća tema jeste i pitanje dvojnog državljanstva - odnosno obećanje crnogorskih vlasti da će to završiti. Međutim, opozicija tvrdi da dvojno državljanstvo prijeti da promijeni etničku mapu Crne Gore.
“Tu sam vrlo ličan”, odgovara Borović na pitanje što misli o dvojnom državljanstvu.
“Rođen sam kao Crnogorac, imao sam državljanstvo Crne Gore dugo godina, kada sam trebao da se kandidujem za predsjednika Srbije odrekao sam se crnogorskog državljanstva. Međutim, u posljednjem momentu sam odustao od te kandidature i više nijesam mogao da vratim državljanstvo Crne Gore do koga mi je mnogo stalo. Ja ću to učiniti pa makar se odrekao i srpskog državljanstva”, rekao je on.
Zaključio je da mora postojati ograda, isti državljanin ne može glasati i u Crnoj Gori i u Srbiji.
“Pošto sam rekao da sam ličan ja sam za to da se dopusti dvojno državljanstvo s tim što bi se mogle napraviti neke ograde po pitanju glasanja: recimo ako se glasa u Srbiji onda isti državljanin koji ima dvojno državljanstvo ne može glasati i u Crnoj Gori i obrnuto. Nemati državljanstvo Crne Gore u koju se zaklinjem i koju branim na svakom koraku - nekako je grijeh”, zaključuje Borović.
