Kao grom iz vedra neba zvučale su riječi njemačke kancelarke Angele Merkel kada je pred novinarima u Beogradu saopštila da je Njemačka zainteresovana za litijum u Srbiji. Nastao je tajac. Čak je i njen domaćin na momenat zaćutao...
Stare priče – nove poruke:
Još 2004. godine britansko-australijska kompanija Rio Tinto je počela istraživanja litijuma u zapadnoj Srbiji na 120 km od Beograda, koja je kasnije isprovocirala osnivanje niza ekoloških pokreta za zaštitu prirode.
Ostaje pitanje šta nam je poručila Merkel izjavom sa početka teksta.
“Njemačka ima najveće rezerve litijuma u Evropi i zanimljivo je da zemlja koja raspolaže tolikim rezervama iskazuje interesovanje za rezerve litijuma u drugim zemljama. To može značiti da oni zaista imaju velike potrebe za tim u budućnosti ili da ne žele da koriste svoje reserve”, kaže dr Goran Trivan iz Instituta za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu koji je bio i ministar ekologije.
U razgovoru za Pobjedu Trivan konstatuje da ,,Njemačka jako vodi računa o zaštiti životne sredine“, ali i da će ,,vrijeme jako brzo pokazati šta je suštinski razlog za interesovanje Njemačke“ za litijum u Srbiji.
“Kod nas je pitanje eksploatacije litijuma dobilo političke razmjere i mislim da su neki mediji u tom kontekstu i plasirali njenu izjavu. Pitanje je za one koji se time bave kakve izvore litijuma ima ne samo Njemačka već kakve su one u cijelom svijetu i u tom kontekstu su različite tehnologije eksploatacije. Neke su ekološki prihvatljive a neke bi mogle biti ali to ćemo vidjeti”, objašnjava Trivan.
Priprema terena i ljudi
Prema pisanju Dojče velea od 12. avgusta Njemačka u tzv. Rovu gornje Rajne na potezu od Bazela do Frankurta dužine 300 i širine 30 do 40 kilometara na dubini od tri do pet kilometara raspolaže najvećim rezervama litijuma u Evropi.
Prema procjeni njemačkih naučnika radi se o rezervama 16 miliona tona litijum karbonata, koji je potreban za baterije i ta količina je dovoljna za baterije više od 400 miliona elektro automobila. Ali ono najvažnije je da ,,do skoro nije postojala odgovarajuća tehnologija koja bi eksploataciju domaćih rezervi litijuma omogućila na ekonomičan, ekološki prihvatljiv i održiv način. Sada su prijavljena ili su u pripremi čak dva patenta“, navodi Dojče vele.
Trivan kaže da su istraživanja koje Rio Tinto sprovodi u Srbiji legitimna jer ćemo saznati čime raspolažemo i kako ćemo time gazdovati, ali podsjeća da su rude i minerali neobnovljivi izvori energije i zato svaka država mora da vodi računa kako se ophodi prema budućnosti.
“Iskustva u svijetu govore da se nigdje nije desilo da priroda bude sačuvana kao i zdravlje građana, čini se da je to sa ovom tehnologijom koja se primjenjuje u svijetu nemoguće”, kaže naš sagovornik.
Profit i politika
Do sada se pokazalo da je borba sa velikim multinacionalnim kompanijama, koje se namjere na profit iz male siromašne zemlje, zapravo borba sa vjetrenjačama. Ako su tačne najave da Rio Tinto u projekat u Srbiji namjerava da uloži 2,4 milijarde dolara potpuno je jasno da država jedino što može je da insistira na besprijekornom očuvanju životne sredine.
Odgovarajući na ,,Ekološkom ustanku“ na kojem je govoreno i protiv kopanja ruda iz koje se dobija litijum Rio Tinto je u nekoliko dnevnih novina zakupio cijelu stranu i objavio oglas u kojem se navodi da nema bojazni za životnu sredinu čak iako se pri samom postupku dobijanja litijuma koristi i sumporna kisjelina…
S obzirom na to da je cijela priča dobila zapravo jednu političku konotaciju advokat Vladimir Gajić najavio je da će protiv odgovornih iz vlasti u Srbiji podnijeti krivičnu prijavu iza koje će stajati nekoliko organizacija za zaštitu životne sredine.
“Rio Tinto je ogromna korporacija, mnogo moćnija od države Srbije, njoj vlast priprema pravnu platformu kako bi došlo do otvaranja rudnika. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kupuje vaučer za opstanak na vlasti tako što završava posao za Rio Tinto”, rekao je Gajić, koji je i potpredsjednik Narodne stranke. Zatim je otkrio da je ambasador jedne od najuticajnijih država svijeta prilikom susreta sa srpskim opozicionarima rekao: ,,Nemojte da se borite protiv Rio Tinta, džabe trošite energiju, nemate nikakve šanse“.
Učinak pokreta
I na kraju postavlja se pitanje kakav je zaista učinak ekoloških pokreta do sada.
Anketa Demostata, koja je rađena krajem jula, govori da 29 odsto ispitanika smatra da Rio Tintu ne treba, ni pod kojim uslovima, dati dozvolu za otvaranje rudnika, dok 59 odsto ispitanika ih uslovljava ispunjavanjem ekoloških standarda...
Trivan kaže da su u posljednje tri godine, Ministarstvo za zaštitu životne sredine i on lično, uradili dosta na podizanju svijesti o zaštiti životne sredine, kao i da neke ankete govore da je svijest o zaštiti životne sredine bila deset odsto, a prije godinu svijest o klimatskim promjenama i zaštiti životne sredine je skočila na 80 odsto po nekim istraživanjima.
“Srbija spada u jedno od 40 najbogatijih područja biodiverzitetom u svijetu. Organizacijama za zaštitu životne sredine trebaće vremena da se srede organizaciono i sazru. To su ljudi koji vole životnu sredinu i veliki entuzijasti u tom kontekstu su i njihova stremljenja ka rješenjima, oni znaju da nijesu moguća sva rješenja. Trebaće nam dosta vremena da riješimo sve probleme jer ne postoji oblast u Srbiji životne sredine koja nije opterećena velikim i lošim nasljeđem”, zaključuje naš sagovornik.
Procjene
“Istraživanja se polako privode kraju. Rade se procjene uticaja na životnu sredinu sa tendencijom, očigledno, da se otvori rudnik. Procjena uticaja na životnu sredinu je dokument koji bi mogao da kaže da li je taj proces ekološki prihvatljiv. Ali studije za procjenu uticaja na životnu sredinu se rade na različite načine i od pristupa čitavoj studiji zavisi kakav će ishod biti. Poenta je u tome da se zaštiti životna sredina i teško da će bilo koja studija moći da kaže da je vađenje litijuma ovim tehnologijama i sa ovih mjesta koje posjedujemo biti bezbjedna za životnu sredinu”, kaže Trivan.
Ideologija profita zagadila planetu
“Planetarno gledano - profit je najvažniji cilj onoga što radimo, novac je najvažniji cilj. Međutim, novac i profit ne mogu biti mjerilo života. U posljednjih deset godina u svijetu, kod nas manje, porasla je svijest o očuvanju životne sredine. Današnjem modernom čovjeku važnije je da živi u zdravoj životnoj sredini i da se zdravo hrani nego bilo šta drugo. Zašto je moderan čovjek otišao u tom pravcu? Odgovor je vrlo jednostavan - previše smo zagadili planetu i životnu sredinu, ljudi su postali obrazovaniji i vidjeli su šta smo učinili”, zaključuje naš sagovornik.
