Politika

Borba za glasače: Dezinformacije uoči izbora dobro upakovane

Kako se izbori približavaju, tako raste i broj dezinformacija. Lažne informacije se najčeće plasiraju na društvenim mrežama, a građanima je teško da procijene da li je u pitanju istina ili ne, poručuju stručnjaci. Zato je veoma bitna medijska pismenost, a u tome bi građanima trebalo da pomognu mediji koji će voditi računa kakve informacije plasiraju.

Ilustracija Foto: UGC
Ilustracija
RTCGIzvor

Podmetnute izjave, lažna istraživanja o rejtingu partija, fotošopirane fotografije, pompezna hapšenja, možemo nazvati istim imenom. Moderno oružje u borbi za glasača. U toj borbi šteta je neminovna.

"Kao najvažniji način dezinformisanja lažna istrazivanja. Dezinformatori ih pripisuju renomiranim agencijama kako bi uvjerili u vjerodostojnost, često i stranim agencijama ili agencijama koje nepostoje", kaže za TVCG Jelena Jovanović iz Raskrinkavanja.

Možda većina građana i povjeruje u ono što im partije podmetnu. Da sumnjaju u svaku informaciju i da je provjere zadatak je ekipe raskrinkavanje.me. Posao im olakšava jer znaju i pravila ponašanja pred izbore. Da budu oprezni savjetuju i birače.

"Da građani budu svjesni da se takva israzivanja objavljuju tik pred izbore,a zakon kaže da ne može prije 15 dana prije izbora i da građani posumnjaju a znamo da nijedna kredibilna agencija ne bi prekršila zakon a ni medij", dodaje Jovanović.

Da je traganje za istinom izazovan posao smatra i profesorica medijske pismenosti Svetlana Koprivica. U predizbornoj utakmici kaže teško je razlikovati manipulaciju od istine, jer je dobro upakovana, a glasači ne sumnjaju u iskrenost poruka.

"Ne bih rekla da je nekad to moguće jer kampanje prave stručnjaci koji poznaju psihologiju covjeka i znaju kako da uticu na njega. S druge szrane lažne vijsti su dio tog političkog rata medijskog, koji teži tom cilju da nađe pravof birača", kaže Koprivica.

A birači najčešće naivno povjeruju u ono što se plasira.

"Slabost demokratije je da glas jednako vrijedi i onog kojeg izmanipulišete i onog kojeg ne možete. Mi znamo da je više onih koji mogu biti manipulisani", dodaje profesorica.

Zato i savjet da u igri s političarima ipak budemo nevjerne Tome.

"Da kritički preispituju sav sadržaj bez obzira što izgleda kao istinit ipak ne povjeruju na prvu loptu", savjetuje Jovanović.

"Neka vrsta medijskog opismenjavanja ljudima je neophodna, ali je to kontinuran proces. Ne možemo o tome razmišljati samo pred izbore, o tome bi valjalo razmišljati sve vrijeme kako djelujemo na djecu, na ljude srednje dobi, na srebrne surfere koji su izloženi tim infomacijama,imaju puno slobodnog vremena", poručuje Koprivica.

To je, zaključuje ona, zadatak medija i novinara koji bi treblao da budu primjeri u širenju samo provjerenih i istinitih informacija.

Portal Analitika