Zemlje kao što su Kina i Sjedinjene Američke Države žele da obezbijede zalihe ovog ključnog metala za proizvodnju baterija koje koriste električna vozila, sve veće tržište na koje ulazi sve više igrača.
„Velike sile bore se da dođu do minerala neophodnog za energetsku tranziciju, a Latinska Amerika je tu glavno bojište", kaže za BBC Bendžamin Gedan, direktor Programa za Latinsku Ameriku Vilsonovog centra.
„Sjedinjene Američke Države kasne na žurku i Vašington je očigledno zabrinut zbog prednosti koju je stekla Kina", dodaje on.
Kineske kompanije godinama traže mjesta za gomilanje zaliha takozvanog bjelog zlata u različitim dijelovima svijeta, naročito u Latinskoj Americi, gdje se nalaze svjetske rezerve ovog metala.
Bolivija vodi na listi sa poznatim rezervama koje se procjenjuju na 21 milion tona, a slijede Argentina (19,3 miliona) i Čile (9,6 miliona), prema američkom Geološkom institutu.
A Meksiko, iako ima samo 1,7 miliona tona (deveti na listi), postao je relevantan igrač u Sjevernoj Americi, ne samo zbog geografske blizine Americi u i Kanadi, već i zato što postaje proizvodni centar električnih vozila - naročito poslije nedavne najave da će automobilski giganti kao što su Tesla i BMV tamo otvoriti fabrike.
Plan Čilea
Čile je drugi najveći proizvođač litijuma na svijetu poslije Australije.
Do sada je eksploatacija litijuma bila u rukama privatnih kompanija, ali prema novom planu koji je predstavio predsjednik Gabrijel Borić, ovaj poslovni model će se promijeniti i zarada od Bjelog zlata će ostajati u zemlji.
Većina novca zarađenog od minerala kao što je litijum ne potiče od rudarenja sirovog resursa, već od kasnijeg dodavanja vrijednosti u lancu snabdijevanja - korišćenje litijuma za pravljenje električnih akumulatora, na primjer.
Čileanski predsjednik želi da sklopi partnerstvo na relaciji javni sektor-privatni sektor u kojem država drži kontroli udio, i promoviše tehnološki razvoj kako bi pozicionirao Čile u lancu snabdijevanja ove industriju u procvatu.
Ali to neće biti lako, budući da veliki dio svijeta želi da ugrabi krupno parče tog kolača.
„Zlonamjerne aktivnosti"
Generalkinja Lora Ričardson, komandantkinja Južne komande Sjedinjenih Država, upozorila je da Kina „nastavlja da širi ekonomski, diplomatski, tehnološki, informacioni i vojni uticaj u Latinskoj Americi i na Karibima", tokom prezentacije pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma u martu.
„Ovaj region je bogat resursima i ja se brinem zbog zlonamjernih aktivnosti naših suparnika koji to iskorišćavaju, pretvarajući se da samo ulažu dok zapravo izvlače rude", rekla je ona.
Govoreći o južnoameričkom „litijumskom trouglu", koji čine Argentina, Bolivija i Čile, ona je rekla da su „agresivnost Kine i njen rad na terenu sa litijumom veoma uznapredovali i veoma su pojačani."
Što kaže Kina?
I dok SAD i druge zemlje pokušavaju da steknu energetsku samostalnost, Kina se već nekoliko godina priprema za to, bacivši oko na minerale koji su najviše traženi u globalnoj trgovini, kao što je litijum.
„Kina ima visok stepen strane zavisnosti od nekih važnih mineralnih resursa, a jednom kad se međunarodna situacija promijeni, to će se svakako odraziti na ekonomsku bezbjednost ili čak nacionalnu bezbjednost", izjavio je ministar za prirodne resurse Vang Guanghua početkom januara, u intervjuu za državnu novinsku agenciju Sinhua.
Vlada je uvrstila 24 strateška minerala u Nacionalni plan za mineralne resurse, objavljen 2016. godine.
Među njima su metali kao što su gvožđe, bakar, aluminijum, zlato, nikl, kobalt, litijum i retki zemaljski elementi, pored tradicionalnih energetskih izvora kao što su nafta, prirodni gas, gas iz škriljaca i ugalj.
U planu se ističe i da su minerali ključni za „očuvanje nacionalne ekonomske bezbjednosti, bezbjednosti nacionalne odbrane i razvoja strateških novih industrija."
Drastično povećanje kineskih ulaganja
I dok kineske kompanije napreduju u Južnoj Americi sa gigantskim rudarskim ulaganjima, trougao zemalja planira da iskoristi tehnologiju i kapital kineskih kompanija za promociju lokalnog industrijskog razvoja.
Samo u prva tri mjeseca ove godine, kineske kompanija potpisale su ambiciozne sporazume za ulaganje u Boliviju, Argentinu i Čile.
U Boliviji, kineske firme CATL, BRUNP i CMOC obavezale su se na skoro milijardu dolara u litijumskim projektima u opštinama Potosi i Oruro, kažu iz stručne grupe Atlantski savjet.
U Argentini, kompanija Čeri automobil uložiće oko 400 miliona dolara u izgradnju pogona za proizvodnju električnih automobila, posebno u Rozariju.
A u Čileu, Cingšan Holding Grupa, Ruipu Enerdži, Batero Tek i FoksESS obavezale su se na ulaganje u litijumski industrijski park u gradu Antofagasta, za još nepoznatu sumu.
Trgovinski odnos između Argentine i Kine postao je izuzetno blizak u izvlačenju litijuma, sa najavom najmanje devet investicionih projekata samo 2022. godine u oblastima Salta, Katamaraka, i Džudžuj.
Tehnološka i geopolitička konkurencija među gigantima
Prema pomoćniku direktora Latinoameričkog centra Adrijana Aršt ekspertske grupe Atlantski savet Pepeu Žengu, „Sjedinjene Američke Države aktivno rade na učvršćivanju pozicije u globalnim lancima snabdijevanja ključnih minerala i zelene tehnologije".
To znači da se „litijum ispostavlja sve ključnijom oblasti u tehnološkoj i geopolitičkoj trci SAD i Kine", rekao je on za BBC.
A Kina je snažno stala na papučicu za gas.
Ova godina, procjenjuje Ženg, pokazuje se vrlo važnom za ulaganja azijskog giganta u minerale u regionu.
Projekcije pokazuju da će 1,4 milijarde dolara izdvojenih za ovu godinu premašiti investicije od 1,1 milijarde dolara 2021. i 2020. godine.
„Samo u januaru, vidjeli smo da su se tri kineske kompanije obavezale na ulaganje u visini od milijarde dolara u Boliviji", kaže istraživač.
Faktor „nacionalne bezbjednosti"
Bijela kuća je eksplicitno istakla da je obezbjeđivanje snabdijevanja mineralima jedan od njenih prioriteta iz strateških razloga.
„Ključni minerali predstavljaju kamen temeljac za mnoge moderne tehnologije i suštinski su važni za našu nacionalnu bezbjednost i ekonomski prosperitet", navela je vlada Džozefa Bajdena u saopštenju prošle godine.
Minerali kao što su litijum, kobalt i rijetki zemaljski materijali, korišćeni u nizu proizvoda od kompjutera do kućanskih aparata, ključne su komponente u tehnologijama kao što su baterije i električna vozila, turbine na vjetar ili solarni paneli.
I dok dio svijeta pokušava da ostvari napredak u prebacivanju na čistiju energiju, globalna potražnja za ovim ključnim mineralima „skočiće čak 400 do 600 odsto u narednih nekoliko decenija", piše u tekstu.
I, dodaje on, za mineral kao što je litijum i grafit, „potražnja će skočiti još i više, i do 4.000 odsto."
„Igra natezanja konopca Vašingtona i Pekinga“
„Kina ima prednost zbog spremnosti Pekinga da ulaže u proizvodnju baterija u Latinskoj Americi", tvrdi Gedan.
Za to vrijeme, „Sjedinjene Američke Države uglavnom su usredsređene na nabavku sirovih materijala za američke kompanije koje će praviti zelenu tehnologiju".
Suočene s ovom dilemom, vrlo je vjerovatno da će latinoameričke zemlje smatrati azijsku ponudu atraktivnijom od tradicionalnog modela izvoza roba sa vrlo malo dodate vrijednosti.
„Sjedinjene Američke Države su očigledno veoma željne da sustignu Kinu", kaže stručnjak.
„Nije ni čudo što se Južna Amerika našla usred igre natezanja konopca između Vašingtona i Pekinga."
